Sudjelovanje u kreativnim aktivnostima pomaže mozgu da ostane „mlađi“, jača pamćenje i pažnju te smanjuje rizik od kognitivnog pada.
Prethodna istraživanja pokazuju da sudjelovanje u kreativnim aktivnostima poput umjetnosti i rukotvorina, plesa, sviranja glazbenog instrumenta, čitanja, vrtlarenja, pa čak i igranja videoigara, može pomoći u očuvanju zdravlja mozga kako starimo.
– Kako populacije stare, sve više ljudi živi dovoljno dugo da iskusi kognitivni pad i demenciju, što je ne samo vrlo skupo za zdravstvene sustave, već i veliki izazov za obitelji i skrbnike. Ako uspijemo identificirati svakodnevne aktivnosti koje pomažu mozgu da ostane “mlađi” duže vrijeme, mogli bismo odgoditi pojavu problema s pamćenjem, pažnjom i samostalnošću, što bi znatno poboljšalo kvalitetu života u starijoj dobi – kako je za Medical News Today objasnila Aneta Brzezička, psihologinja i voditeljica Centra za neurokognitivna istraživanja na Sveučilištu SWPS u Poljskoj.
Ona je suautorica nedavno objavljene studije u časopisu Nature Communications, koja pokazuje da kreativne aktivnosti ne samo da podržavaju zdravlje mozga, nego mogu i usporiti njegovo starenje.
Kako znanstvenici mjere starost mozga
U okviru studije, istraživači su analizirali zdravstvene podatke više od 1.400 sudionika iz 13 zemalja, uključujući neuroimaging. Među sudionicima bili su stručnjaci za tango, glazbenici, vizualni umjetnici te igrači akcijskih videoigara.
– Kreativne i umjetničke aktivnosti poput plesa, sviranja, crtanja ili igranja kompleksnih strateških videoigara prirodno kombiniraju elemente korisne za mozak: zahtijevaju kognitivni napor, emocionalnu uključenost, često su društvene i razvijaju finu motoričku koordinaciju – objašnjava Brzezička.
Znanstvenici su koristili i računalne modele, tzv. „mozgovačke satove“, kako bi procijenili starost mozga svakog sudionika.
– Mozgovački sat je algoritam koji uči kako se moždana aktivnost mijenja s godinama i koristi to znanje za procjenu starosti novog mozga. U našem istraživanju trenirali smo sat na EEG i MEG zapisima više od 1.200 ljudi u dobi od 17 do 91 godine iz različitih zemalja – pojašnjava Brzezička.
Kada se električna aktivnost mozga nove osobe unese u model, algoritam daje predviđenu „starost mozga“. Ako je predviđena starost veća od stvarne, to može ukazivati na ubrzano starenje mozga; ako je niža, mozak stari sporije. Razlika između predviđene i stvarne starosti naziva se „razlika u starosti mozga“.
Dugoročni kreativci imaju najmlađi mozak
Studija je pokazala da ljudi koji godinama razvijaju kreativne vještine obično imaju mlađi mozak.
– U sve četiri domene (tango, glazba, vizualna umjetnost i strateške videoigre) stručnjaci su pokazali obrasce moždane aktivnosti koji su u prosjeku 4 do 7 godina mlađi od usporedivih ne-stručnjaka iste dobi, spola i obrazovanja. Uočili smo to posebno u područjima mozga osjetljivima na starenje, kao što su fronto-parijetalne regije povezane s pažnjom, koordinacijom i složenim donošenjem odluka – pojašnjava Brzezička.
Ova korist nije bila prisutna samo kod dugoročnih stručnjaka u plesu, glazbi i vizualnoj umjetnosti, nego i kod sudionika studije o videoigrama, koji su učili igrati kompleksnu stratešku igru.
– Značenje je jasno. Različiti oblici kreativnosti mogu donijeti slične koristi za mozak. Naša studija je korelacijska, pa još ne možemo tvrditi da kreativne aktivnosti usporavaju starenje mozga, ali uzorak je dosljedan i robustan – dodaje Brzezička.
Kratkoročne aktivnosti također pomažu
Čak i kraće, ciljane aktivnosti mogu imati mjerljive koristi. U studiji su sudionici s malo prethodnog iskustva u igrama odradili oko 30 sati prakse u StarCraft II. Nakon toga, procjena starosti njihovog mozga pomaknula se u prosjeku za tri godine u „mlađem“ smjeru. Poboljšala se i njihova izvedba u igri te pažnja, dok kontrolna skupina nije pokazala promjene.
– Ovo pokazuje dvije stvari: odrasli mozak ostaje vrlo plastičan i može se promijeniti kroz intenzivnu obuku, a mozgovački satovi dovoljno su osjetljivi da te promjene zabilježe – kaže Brzezička.
Zašto je kreativnost ključna za mozak
Prema neuropsihologu Raphaelu Waldu, dr. psych., kreativnost je važna komponenta inteligencije jer potiče apstraktno razmišljanje. – Dok matematika i činjenice često imaju jedan ispravan odgovor, kreativne aktivnosti nas tjeraju da tražimo nove načine razmišljanja – ističe Wald.
Megan Glenn, dr. psych., klinička neuropsihologinja, dodaje da dugoročna kreativna stručnost pokazuje snažan zaštitni učinak na mozak. – Studija naglašava važnost ranog razvoja kreativnih vještina. To gradi “kognitivni rezervat” i dugoročno može spriječiti ubrzano starenje mozga – objašnjava Glenn.
Kako se uključiti u kreativne aktivnosti
Ako želite započeti, Glenn savjetuje da se fokusirate na aktivnosti koje vas zaista vesele ili pobuđuju znatiželju.
– Proučite lokalne resurse kao što su kulturni centri, knjižnice ili online grupe za tečajeve ili klubove glazbe, plesa ili umjetnosti. Ključ je početi polako i odabrati aktivnost koja je zabavna, a ne obaveza – kaže Glenn.
Wald podsjeća da nije potrebno biti stručnjak da biste imali kognitivne koristi. – Ako sve što možete napraviti je crtati prstima, to je dovoljno! Nije važno koliko ste vješti, već da pokušavate – zaključuje Wald.
(Ordinacija.hr)
