Iako je većina izraslina na vjeđama bezopasna, neke mogu biti pokazatelj ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući i rak kože. Donosimo sve što trebate znati o vrstama cisti, metodama liječenja i ključnim simptomima koji zahtijevaju hitan posjet liječniku
Pojava kvržice na očnom kapku česta je pojava koja kod većine ljudi izaziva nelagodu i zabrinutost. Dok jedni odmah pomisle na najgore scenarije, drugi su skloni zanemariti promjenu, nadajući se da će nestati sama od sebe. Istina je, kao i obično, negdje između. Većina izraslina na vjeđama zaista jest benigne prirode i ne predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju. Međutim, oftalmolozi upozoravaju da je ključno prepoznati razliku između bezopasne upale i potencijalno opasne lezije, jer rano otkrivanje može spriječiti ozbiljne komplikacije, pa čak i spasiti vid. Ignoriranje simptoma ili pokušaj samostalnog “istiskivanja” ciste može pogoršati stanje, dovesti do infekcije i trajnih ožiljaka.
Halacion i hordeolum
Najčešći “krivci” za kvržice na vjeđama su halacion i hordeolum, koje u narodu često pogrešno nazivamo istim imenom, ječmenac. Halacion, poznat i kao meibomska cista, nastaje zbog začepljenja uljne žlijezde unutar kapka. Tipično se razvija postupno, čvrst je na dodir i uglavnom bezbolan. S druge strane, hordeolum, akutna je i bolna bakterijska infekcija žlijezde na samom rubu vjeđe, često praćena crvenilom, otokom i vidljivim gnojnim vrhom. Osim njih, postoje i druge benigne tvorbe poput epidermalnih inkluzijskih cisti ispunjenih keratinom, prozirnih hidrocistoma (cisti znojnih žlijezda) ili ksantelazmi, žućkastih naslaga kolesterola ispod kože koje, iako bezopasne, mogu ukazivati na povišene masnoće u krvi.
Prijenos bakterija, prljavštine i ostataka šminke može lako dovesti do začepljenja sitnih žlijezda. Prevencija je stoga usmjerena na održavanje dobre higijene očnih kapaka
Uzroci nastanka ovih promjena su raznoliki, ali najčešće su povezani s lošom higijenom, kroničnim upalama rubova vjeđa (blefaritis), određenim stanjima kože poput rozaceje ili jednostavno genetskom sklonošću. Prijenos bakterija, prljavštine i ostataka šminke može lako dovesti do začepljenja sitnih žlijezda. Prevencija je stoga usmjerena na održavanje dobre higijene očnih kapaka. To podrazumijeva redovito i temeljito uklanjanje šminke prije spavanja, izbjegavanje dodirivanja očiju neopranim rukama te korištenje čistih ručnika. Osobama sklonim blefaritisu preporučuje se svakodnevno čišćenje rubova vjeđa posebnim otopinama ili razrijeđenim dječjim šamponom.
Ako se stanje ne poboljša unutar nekoliko dana, ako je kvržica izrazito bolna, brzo raste, zamućuje vam vid ili se stalno vraća na istom mjestu, vrijeme je za posjet liječniku. Oftalmolog će postaviti točnu dijagnozu i preporučiti daljnje korake
Za većinu manjih halaciona, prva linija obrane su topli, suhi oblozi. Primjena čistog, toplog obloga na zatvoreno oko desetak do petnaest minuta, tri do četiri puta dnevno, može pomoći u otvaranju začepljenih kanala i potaknuti drenažu. Važno je naglasiti da se kvržicu nikada ne smije pokušati istisnuti jer to može proširiti infekciju dublje u tkivo. Ako se stanje ne poboljša unutar nekoliko dana, ako je kvržica izrazito bolna, brzo raste, zamućuje vam vid ili se stalno vraća na istom mjestu, vrijeme je za posjet liječniku. Oftalmolog će postaviti točnu dijagnozu i preporučiti daljnje korake, koji mogu uključivati antibiotske masti ili, u nekim slučajevima, manji kirurški zahvat.
Kada kvržica postaje opasnost?
Iako su zloćudni tumori vjeđa rijetki, važno je poznavati znakove koji mogu upućivati na njih. Bilo koja lezija koja postupno raste, mijenja boju, ima nepravilne ili “perlasto” uzdignute rubove, krvari ili stvara ranicu koja ne zacjeljuje, trebala bi biti alarm za uzbunu. Gubitak trepavica na području izrasline (madaroza) ili uništenje normalne arhitekture ruba kapka klasični su znakovi malignosti. Najčešći zloćudni tumor na vjeđama je karcinom bazalnih stanica, koji sporo raste i rijetko metastazira, ali može lokalno uništiti tkivo. Posebno je podmukao sebacealni karcinom, koji može “oponašati” uporni halacion i često se pogrešno dijagnosticira. Zbog toga se svaka atipična ili ponavljajuća kvržica, osobito kod starijih osoba, treba smatrati sumnjivom i zahtijeva biopsiju.
Najčešći zloćudni tumor na vjeđama je karcinom bazalnih stanica, koji sporo raste i rijetko metastazira, ali može lokalno uništiti tkivo. Posebno je podmukao sebacealni karcinom, koji može “oponašati” uporni halacion i često se pogrešno dijagnosticira
Može li cista ugroziti vid?
Većina benignih cisti ne predstavlja izravnu prijetnju vidu, no njihova veličina i položaj mogu uzrokovati funkcionalne smetnje. Veliki halacion, osobito na gornjoj vjeđi, može mehanički pritiskati rožnicu i uzrokovati privremeno zamućenje vida ili inducirani astigmatizam, zbog čega slika postaje iskrivljena. Ako je izraslina dovoljno teška, može uzrokovati i mehaničku ptozu, odnosno spuštanje kapka koje zaklanja vidno polje. Ovo je posebno opasno kod male djece jer, ako se ne liječi, može dovesti do razvoja slabovidnosti (ambliopije). Iako iznimno rijetko, neliječena bakterijska infekcija (hordeolum) može se proširiti na okolno tkivo i uzrokovati preseptalni ili, još opasnije, orbitalni celulitis, ozbiljno stanje koje zahtijeva hitno bolničko liječenje.
Dijagnoza i profesionalno liječenje
Dijagnoza se u pravilu postavlja jednostavnim kliničkim pregledom kod oftalmologa. Liječnik će pregledati vjeđe, ponekad i uz pomoć biomikroskopa, te palpacijom procijeniti veličinu i konzistenciju tvorbe. U slučaju sumnje na malignitet, jedina sigurna metoda potvrde dijagnoze je biopsija s histopatološkom analizom tkiva. Kada konzervativne metode ne daju rezultata, a cista je velika, dugotrajna ili estetski neprihvatljiva, pristupa se kirurškom uklanjanju. Riječ je o minimalno invazivnom zahvatu koji traje od dvadeset do trideset minuta i izvodi se u lokalnoj anesteziji. Liječnik napravi mali rez, najčešće s unutarnje strane kapka kako ne bi ostao vidljiv ožiljak, te kroz njega očisti sadržaj ciste. Oporavak je brz, a pacijenti se većini aktivnosti vraćaju unutar dan ili dva. ( Ordinacija.hr )
