Novo izvješće Lancet Countdowna pokazuje kako toplinski valovi, suše i zagađenje zraka već sada ugrožavaju ljudsko zdravlje i ekonomiju. Hitna klimatska akcija može spasiti milijune života.
Novo izvješće Lancet Countdowna donosi zabrinjavajuće podatke: klimatske promjene već sada imaju razorne posljedice na ljudsko zdravlje, a nedostatak djelovanja svake godine odnosi milijune života.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i njezini globalni partneri pozivaju da se zaštita ljudskog zdravlja prepozna kao središnji motiv i pokretač klimatskog djelovanja. Izvješće naglašava kako prekomjerno oslanjanje na fosilna goriva i spor napredak u prilagodbi toplijem svijetu sve teže pogađaju zdravlje ljudi, zdravstvene sustave i gospodarstva diljem svijeta.
Klimatska kriza je i zdravstvena kriza
– Klimatska kriza je zdravstvena kriza. Svaki djelić stupnja zagrijavanja odnosi živote i sredstva za život. Ovo izvješće jasno pokazuje da nečinjenje ubija ljude već sada, u svim zemljama svijeta. No istovremeno, klimatsko djelovanje predstavlja i najveću zdravstvenu priliku našeg vremena. Čistiji zrak, zdravija prehrana i otporniji zdravstveni sustavi mogu spasiti milijune života i zaštititi buduće generacije – istaknuo je dr. Jeremy Farrar, pomoćnik glavnog ravnatelja za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti pri WHO-u.
Rekordni podaci o klimatskim prijetnjama zdravlju
Prema izvješću Lancet Countdowna o zdravlju i klimatskim promjenama za 2025. godinu, izrađenom u suradnji s WHO-om, čak 12 od 20 ključnih pokazatelja klimatskih prijetnji zdravlju doseglo je rekordne vrijednosti.
Porast smrti povezanih s toplinom
Stopa smrtnosti uzrokovana visokim temperaturama porasla je za 23% od 1990-ih, dosegnuvši prosječno 546.000 smrti godišnje. Tijekom 2024., prosječna osoba bila je izložena 16 dana opasnim temperaturama koje bez klimatskih promjena ne bi bile moguće. Posebno su ugroženi dojenčad i starije osobe, koje su se suočile s više od 20 dana toplinskih valova po osobi – čak četiri puta više nego prije dva desetljeća.
Suše, požari i nestašica hrane
Suše i toplinski valovi u 2023. godini doveli su do toga da je 124 milijuna ljudi dodatno iskusilo umjerenu ili tešku nesigurnost u opskrbi hranom.
Ekonomski gubici zbog topline
Izloženost toplini uzrokovala je gubitak 640 milijardi potencijalnih radnih sati u 2024., što odgovara ekonomskom gubitku od 1,09 bilijuna američkih dolara. Troškovi smrti povezanih s toplinom među starijim osobama dosegnuli su 261 milijardu dolara.
Subvencije za fosilna goriva i dalje dominiraju
Vlade su u 2023. potrošile 956 milijardi USD na subvencioniranje fosilnih goriva – više nego trostruko u odnosu na iznose namijenjene pomoći zemljama ranjivima na klimatske promjene. U 15 zemalja iznosi subvencija za fosilna goriva bili su veći od cjelokupnog nacionalnog proračuna za zdravstvo.
Pozitivni učinci klimatskog djelovanja
Između 2010. i 2022. godine, zahvaljujući smanjenju onečišćenja zraka iz termoelektrana na ugljen, izbjegnuto je 160 .000 preuranjenih smrti godišnje.
Udio obnovljivih izvora energije dosegnuo je rekordnih 12% globalne proizvodnje električne energije, čime je otvoreno 16 milijuna radnih mjesta diljem svijeta.
Osim toga, dvije trećine studenata medicine 2024. primilo je obrazovanje o povezanosti klime i zdravlja.
“Rješenja su već tu – samo ih trebamo primijeniti”
– Rješenja za izbjegavanje klimatske katastrofe već su nam na dohvat ruke, i mnoga mjesta u svijetu pokazuju da napredak jest moguć. Brzo ukidanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije najučinkovitiji su načini za usporavanje klimatskih promjena i zaštitu života. Istovremeno, prelazak na zdraviju i održiviju prehranu može značajno smanjiti onečišćenje, emisije stakleničkih plinova i krčenje šuma, potencijalno spašavajući više od deset milijuna života godišnje – istaknula je dr. Marina Romanello, izvršna direktorica Lancet Countdowna na University College Londonu.
Gradovi i zdravstveni sektor predvode promjene
Iako su neke vlade usporile provedbu klimatskih planova, gradovi, zajednice i zdravstveni sektor pokazuju najviše inicijative. Gotovo svi prijavljeni gradovi (834 od 858) proveli su ili planiraju provesti procjene klimatskih rizika.
Energetska tranzicija donosi čišći zrak, zdravija radna mjesta, gospodarski rast i nova ulaganja.
Zdravstveni sektor također daje snažan primjer – između 2021. i 2022. godine, emisije stakleničkih plinova povezane sa zdravstvom smanjene su globalno za 16%, uz istodobno poboljšanje kvalitete zdravstvene skrbi.
Prema podacima WHO-a, 58% država članica već je dovršilo procjenu ranjivosti i prilagodbe zdravstva, a 60% izradilo je nacionalni plan prilagodbe na klimatske promjene.
Zdravlje u središtu klimatskog djelovanja – uoči COP30
Svijet se priprema za COP30 konferenciju u brazilskom Belému, a rezultati ovogodišnjeg izvješća Lancet Countdowna predstavljaju važan temelj za ubrzanje klimatskih aktivnosti usmjerenih na zdravlje.
WHO će dodatno ojačati taj zamah kroz nadolazeće Posebno izvješće o klimatskim promjenama i zdravlju za COP30, koje će istaknuti ključne politike i ulaganja potrebna za zaštitu zdravlja, jednakosti i provedbu Akcijskog plana iz Beléma – očekivanog glavnog ishoda konferencije.
Najopsežnije izvješće do sada
Lancet Countdown o zdravlju i klimatskim promjenama osnovan je u partnerstvu s organizacijom Wellcome, koja i dalje pruža temeljnu financijsku potporu. Projekt vodi University College London, uz suradnju WHO-a te 71 akademske institucije i UN agencije diljem svijeta.
Sada u svojoj devetoj godini, Lancet Countdown pruža najdetaljniju procjenu utjecaja klimatskih promjena na zdravlje i pokazuje kolike su koristi od hitnog klimatskog djelovanja – uoči nadolazeće konferencije COP30 u Brazilu.
(Ordinacija.hr)
