Dugotrajna uporaba antihistaminika mogla bi biti povezana s povećanim rizikom Alzheimerove bolesti. Saznajte što kažu nova istraživanja i tko treba biti oprezan.
Antihistaminici su među najčešće korištenim lijekovima na svijetu. Milijuni ljudi koriste ih za ublažavanje simptoma alergija poput kihanja, svrbeža i curenja nosa. Neki od njih dostupni su i bez recepta te se ponekad koriste i za pomoć kod nesanice. Međutim, posljednjih godina znanstvenici sve više istražuju moguću povezanost između dugotrajne uporabe određenih antihistaminika i povećanog rizika od razvoja demencije, uključujući Alzheimerovu bolest.
Što su antihistaminici i kako djeluju
Antihistaminici djeluju tako da blokiraju učinak histamina, tvari koju tijelo oslobađa tijekom alergijske reakcije. Histamin je odgovoran za mnoge neugodne simptome alergije, poput kihanja, oticanja i svrbeža.
Postoje dvije glavne skupine antihistaminika. Antihistaminici prve generacije stariji su lijekovi koji mogu uzrokovati pospanost jer djeluju i na središnji živčani sustav. Antihistaminici druge generacije noviji su i razvijeni su tako da imaju manji učinak na mozak, zbog čega uzrokuju manje nuspojava poput pospanosti.
Ključna razlika između ove dvije skupine je njihovo djelovanje na neurotransmiter acetilkolin, koji ima važnu ulogu u pamćenju i učenju.
Zašto je acetilkolin važan za zdravlje mozga
Acetilkolin je kemijska tvar koja omogućuje komunikaciju između živčanih stanica i ključna je za procese pamćenja, koncentracije i učenja. Kod Alzheimerove bolesti dolazi do postupnog gubitka neurona koji koriste acetilkolin, što dovodi do pogoršanja kognitivnih funkcija.
Neki antihistaminici, osobito oni starije generacije, imaju takozvani antiholinergički učinak, što znači da smanjuju djelovanje acetilkolina. Dugotrajno smanjenje aktivnosti ovog neurotransmitera može potencijalno negativno utjecati na funkciju mozga, osobito kod starijih osoba.
Što pokazuju novija istraživanja
U posljednjem desetljeću objavljeno je više velikih epidemioloških studija koje su proučavale utjecaj antiholinergičkih lijekova na rizik od demencije. Rezultati pokazuju da osobe koje dugotrajno koriste lijekove s jakim antiholinergičkim učinkom imaju veći rizik od razvoja demencije u usporedbi s onima koji ih ne koriste.
Posebno je važan podatak da se rizik povećava s duljinom korištenja i ukupnom količinom uzetog lijeka. Drugim riječima, što je dulje trajanje uporabe i veća kumulativna izloženost, to je potencijalni rizik veći.
Antihistaminici prve generacije pokazali su jaču povezanost s povećanim rizikom, dok su antihistaminici druge generacije povezani s manjim ili minimalnim rizikom. Razlog tome je njihova manja sposobnost ulaska u mozak i slabiji učinak na acetilkolin.
Važno je naglasiti da ove studije pokazuju povezanost, ali ne dokazuju izravno da antihistaminici uzrokuju Alzheimerovu bolest. Postoji mogućnost da i drugi faktori, poput općeg zdravstvenog stanja ili drugih lijekova, također utječu na rizik.
Tko treba biti posebno oprezan
Povećani oprez preporučuje se osobito starijim osobama, jer su one prirodno pod većim rizikom od razvoja demencije. Također, osobe koje dugotrajno koriste antihistaminike ili istodobno uzimaju više lijekova s antiholinergičkim učinkom trebaju razgovarati s liječnikom o svojoj terapiji.
Osobe s obiteljskom poviješću Alzheimerove bolesti ili već postojećim problemima s pamćenjem također bi trebale obratiti dodatnu pažnju na dugotrajnu uporabu ovih lijekova.
Treba li prestati uzimati antihistaminike?
Unatoč ovim nalazima, stručnjaci naglašavaju da antihistaminici ostaju sigurni i učinkoviti lijekovi kada se koriste prema preporukama. Ne preporučuje se samostalno prestati uzimati propisanu terapiju bez savjetovanja s liječnikom.
U mnogim slučajevima moguće je koristiti novije antihistaminike koji imaju manji učinak na mozak. Liječnik može procijeniti koristi i moguće rizike te preporučiti najprikladniju terapiju za svakog pojedinca.
Antihistaminici su važni lijekovi koji značajno poboljšavaju kvalitetu života osoba s alergijama. Međutim, novija istraživanja sugeriraju da dugotrajna uporaba nekih starijih antihistaminika može biti povezana s povećanim rizikom od demencije i Alzheimerove bolesti, osobito kod starijih osoba.
Počinje kao prehlada, a može biti opasno: Sve što morate znati o RSV-u koji prijeti najmlađima
Iako uzročna veza još nije definitivno dokazana, ovi nalazi naglašavaju važnost odgovorne i racionalne uporabe lijekova. Ako redovito koristite antihistaminike, osobito dugoročno, preporučuje se povremeni razgovor s liječnikom kako bi se osigurala najsigurnija i najučinkovitija terapija za vaše potrebe.
Ordinacija.hr
