Bol je jedan od najstarijih medicinskih problema, a tisućama godina tretirala se univerzalnim pristupom. Tek nedavno stručnjaci su službeno priznali jednu radikalnu istinu: žene osjećaju bol drugačije od muškaraca i, posljedično, ne reagiraju jednako dobro na tretmane.
Istraživanja pokazuju da osobe ženskog spola osjećaju intenzivniju bol od muškaraca i sklonije su kroničnim stanjima poput migrene, sindroma iritabilnog crijeva, fibromialgije i osteoartritisa. Unatoč tome, liječnici češće ignoriraju ili umanjuju njihove tegobe, što dovodi do kašnjenja u liječenju i pogoršanja boli.
Istovremeno, nekoliko studija pokazuje da lijekovi protiv bolova, bilo da su dostupni bez recepta ili na recept, poput ibuprofena, steroida i opioida, nisu jednako učinkoviti kod žena kao kod muškaraca.
Prava istina je da stručnjaci još uvijek ne razumiju zašto. Glavni problem je što ne znamo dovoljno o biologiji žena i njezinoj povezanosti s boli koliko bismo trebali, kaže Elizabeth Losin, neuroznanstvenica koja proučava razlike među spolovima u percepciji i reakciji na bol.
Ipak, znanstvenici razvijaju teorije o tome zašto žene osjećaju bol drugačije i kako to ograničava njihove mogućnosti liječenja.
Zašto lijekovi protiv bolova nisu jednako učinkoviti kod žena?
Većina teorija o slabijoj učinkovitosti lijekova protiv bolova kod žena povezana je sa spolnim hormonima, kaže Kiran Patel, direktorica odjela za liječenje boli u bolnici Lenox Hill u New Yorku.
Estrogen, kojeg žene proizvode u većim količinama od muškaraca, usporava pražnjenje želuca, povećava udio tjelesne masti i smanjuje količinu određenih proteina u krvnoj plazmi koji vežu lijekove – sve to utječe na način na koji se lijekovi raspodjeljuju i razgrađuju u tijelu.
Imunološki sustav žena također je aktivniji nego kod muškaraca, dijelom zbog spolnih hormona. Kao rezultat toga, žene imaju jače upalne odgovore, što bi moglo objasniti zašto češće koriste lijekove protiv bolova na recept i trebaju veće doze kroz dulje razdoblje.
Dva tipa protuupalnih lijekova, glukokortikosteroidi i nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID), prema istraživanjima pružaju muškarcima veću olakšicu nego ženama.
Studije su također pokazale razlike među spolovima u reakciji na opioide, kaže Amy Baxter, bivša pedijatrijska liječnica hitne pomoći i istraživačica boli.
Neke teorije sugeriraju da žene imaju manje mu-opioidnih receptora, glavnih proteina koji vežu opioide i reguliraju bol. To bi značilo da bi žene trebale veće doze opioida za postizanje istog učinka. No, dokazi su neujednačeni – neke studije nisu pronašle razliku u doziranju, dok su druge sugerirale da žene trebaju čak i manje doze.
Zašto žene imaju više nuspojava od lijekova protiv bolova?
Budući da su žene povijesno bile isključene iz kliničkih ispitivanja, mnogi dostupni lijekovi imaju nepoznate nuspojave i sigurnosne rizike za ovaj dio populacije.
Studija iz 2020. otkrila je značajne razlike među spolovima u načinu na koji tijelo metabolizira 86 različitih lijekova, uključujući morfij i prednizon. Žene su gotovo sve te lijekove razgrađivale sporije od muškaraca, što je dovelo do viših koncentracija u krvi i većeg broja nuspojava, uključujući mučninu, glavobolje, napadaje i halucinacije.zlouporaba
Nuspojave određenih lijekova ponekad su toliko ozbiljne da žene odbijaju uzimati više doze ili potpuno prestaju s terapijom.
Posljedice neliječene boli
Žene koje ne mogu dobiti odgovarajuću olakšicu od boli mogu trpjeti dugotrajne posljedice. Njihove ozljede ili stanja mogu se pogoršati, produžujući vrijeme oporavka i povećavajući rizik od komplikacija nakon medicinskih zahvata. Svakodnevni zadaci, poput rada, obavljanja kućanskih poslova ili brige o djeci, mogu postati iznimno teški ili nemogući.
Osim toga, akutna bol može s vremenom prerasti u kroničnu. Kod nekih osoba to može rezultirati anksioznošću ili depresijom, dok kod drugih može dovesti do zlouporabe supstanci u pokušaju samoliječenja. A kada su u pitanju opioidi, rizici su još veći.
Budući da žene imaju određeni stupanj manjka nagrade u mozgu, sklonije su ovisnosti i predoziranju opioidima. Kada žene počnu zloupotrebljavati opioide, količina koju koriste raste brže, a žudnja je izraženija, kaže Baxter.
Istraživanja pokazuju da žene također imaju niži prag tolerancije na opioide zbog razlika u tjelesnoj masi i metabolizmu. To znači da mogu razviti ovisnost i predozirati se manjim količinama lijeka.
Preventivni pregledi čuvaju cjelokupno zdravlje žena
Podaci su zabrinjavajući: iako više muškaraca godišnje umire od predoziranja opioidima na recept, smrtnost među ženama povećala se za 642% od 1999. godine, u usporedbi s 439% kod muškaraca, prema podacima NIH-a.
Stručnjaci ističu da je potrebno mnogo više truda kako bi klinička ispitivanja bila transparentnija i osigurala ženama sigurne i učinkovite mogućnosti liječenja boli.
A. H.
