S obzirom da su razine Lp(a) >90% genski određene, Hrvatsko kardiološko društvo preporuča da bi određivanje Lp(a) trebalo uključiti kao dodatnu pretragu pri upisu djece u prvi razred osnovne škole
Kardiovaskularne bolesti (KVB) odgovorne su za otprilike trećinu svih smrti u svijetu – oko 19,8 milijuna smrti godišnje. Trenutno 775 milijuna ljudi širom svijeta boluje od KVB, koje su i vodeći uzrok pobola. Svake godine više je od 55,5 milijuna novodijagnosticiranih slučajeva KVB, što rezultira gubitkom od 422 milijuna zdravih godina života globalno.
Nasljedni čimbenik rizika
Lipoprotein „malo a“, ili skraćeno Lp(a), jedan je od nedovoljno poznatih sastavnica ljudskog lipidograma. Ako je povišen, uvelike pridonosi razvoju aterosklerotske kardiovaskularne bolesti – premda se kao glavni pokretač najčešće spominje LDL-kolesterol.
O ovom su riziku govorili akademici Davor Miličić, Željko Reiner i Bojan Jelaković te prof. Viktor Peršić i prof. Ivan Pećin, stručnjaci iz Hrvatske lige za hipertenziju, Hrvatskog društva za aterosklerozu i Hrvatskog kardiološkog društva a na tribini “Lp(a) i kardiovaskularno zdravlje – otkrivanje skrivene prijetnje“, s ciljem podizanja svijesti o ovom često zanemarenom, nasljednom čimbeniku rizika koji ima značajan utjecaj na kardiovaskularno zdravlje.
Iako je Lp(a) otkriven prije više od pedeset godina, tek mu se odnedavno pridaje veća pozornost i to stoga, što su na pomolu ciljane terapije koje će znatno pomoći reguliranju Lp(a) kod onih u kojih je patološki povišen.
– Određivanje Lp(a) mora početi odmah i sada, dok još nemamo na raspolaganju učinkovitu terapiju. Dokazano je kako u bolesnika sa povišenim lp(a) veliku ulogu u smanjenju rizika ima redukcija svih poznatih čimbenika rizika koje možemo izmjeniti (pušenje, tjelesna neaktivnost, debljina, šećerna bolest, povišen krvni tlak…). Tako da nije u cijelosti točno da su nam ruke vezane i kako ne možemo djelovati odmah! Naime, poznavanjem vrijednosti Lp(a) svakom bolesniku možemo preciznije odrediti ukupan kardio-reno-metabolički rizik i tada ga već sada pravilnije liječiti – poručili su.
Procjenjuje se da približno 1 od 5 osoba u svijetu ima povišenu vrijednost Lp(a). Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja svijeta gdje, zahvaljujući EH-UH 2 studiji, znamo podatke o prevalenciji povišenog Lp(a) u općoj populaciji. Važno je naglasiti da su razine Lp(a) preko 90 % genski određene; spol, dob, utjecaji okoline i prehrana imaju minimalne učinke na cirkulirajuće razine Lp(a). Razine Lp(a) uspostavljaju se u ranom djetinjstvu i ostaju relativno postojane tijekom života pojedinca, zbog čega se preporučuje da svaka osoba izmjeri Lp(a) barem jednom u životu.
Prema podacima EH-UH 2 studije o distribuciji Lp(a) u općoj populaciji u Hrvatskoj, procjenjuje se da 7500 građana ima veliki rizik, a čak 4700 ima vrlo veliki rizik zbog povišenih razina Lp(a).
Preporuka – Lp(a) provjeriti pri upisu u školu
S obzirom da su razine Lp(a) >90% genski određene, Hrvatsko kardiološko društvo preporuča da bi određivanje Lp(a) trebalo uključiti kao dodatnu pretragu u Programu Nacionalnog probira na porodičnu hiperkolesterolemiju pri upisu djece u prvi razred osnovne škole, a također bi ga trebalo uključiti i u redovni sistematski pregled odraslih i to jednokratno, ako prethodno nije određen.
Lp(a) treba odrediti kod svih bolesnika s visokim kardiovaskularnim rizikom, odnosno kod onih s dokazanom aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću, ako im Lp(a) nije ranije određen. Također se preporuča da Lp(a) treba odrediti i osobama s vrlo visokim kardiovaskularnim rizikom, kao i onima čiji su srodnici već oboljeli od preuranjenih kV događaja ( <55.g. života za muškarce; <60.g. života za žene).
( Romana Kovačević Barišić )
