Znanstvenici otkrivaju kako promjene godišnjih doba utječu na naš REM i duboki san te zašto tijekom proljeća spavamo kraće nego zimi.
Dolaskom proljeća i pomicanjem sata, dani postaju dulji i svjetliji, a mnogi od nas uživaju u toplijim danima i prvim cvjetovima nakon duge, hladne zime. No, postoji jedna promjena koja nam možda neće biti toliko ugodna – tijekom proljeća i ljeta spavamo manje.
Većina nas zimi zna koliko je teško ujutro ustati iz kreveta. Umjesto toga često posegnemo za tipkom za odgodu alarma. Znanstvenici kažu da to i nije iznenađujuće.
Zima nas tjera da ostanemo u krevetu
Novo istraživanje pokazuje da ljudi tijekom tamnih i hladnih zimskih mjeseci trebaju više sna nego ljeti. Čak i kod ljudi koji žive u gradovima, gdje bi umjetna svjetla trebala smanjivati učinak dnevnog svjetla na naš san, sezonske promjene sna i dalje su vidljive.
– Naše istraživanje pokazuje da čak i u urbanim sredinama, gdje smo izloženi samo umjetnoj svjetlosti, ljudi iskušavaju sezonski san. Očekivao bih da bi sezonske varijacije bile puno izraženije da su pacijenti živjeli vani, izloženi samo prirodnom svjetlu – ističe Dieter Kunz, voditelj Klinike za san i kronomedicinu u bolnici sv. Hedwige i jedan od autora studije.
Prethodna istraživanja pokazala su da izlaganje umjetnom svjetlu prije spavanja može suzbiti lučenje melatonina – hormona koji regulira naš cirkadijalni ritam, prirodni ciklus spavanja i budnosti koji traje 24 sata i uzrokuje osjećaj pospanosti.
No studija njemačkih znanstvenika, u kojoj je sudjelovalo 188 pacijenata s poremećajima spavanja koji žive u urbanim sredinama, otkrila je da sudionici, čak i kada su izloženi prvenstveno umjetnoj svjetlosti, pokazuju sezonske varijacije u REM snu – fazi sna izravno povezanoj s cirkadijalnim ritmom. Sudionici su, primjerice, spavali sat dulje u prosincu nego u lipnju. Njihov REM san, faza sna kada sanjamo i kada nam se ubrzava rad srca, bio je zimi 30 minuta dulji nego ljeti.
– REM san regulira cirkadijalni ritam, pa je logično da se mijenja u skladu sa sezonama – pojašnjava Kunz.
Duboki san – iznenađenje znanstvenika
No znanstvenike je iznenadilo što su otkrili sezonske promjene i u sporovalnom (dubokom) snu, poznatom kao SWS (slow wave sleep).
– Primijetili smo specifične promjene u REM i dubokom snu, dvjema najvažnijim fazama sna, tijekom cijele godine. To je potpuno novo otkriće – kaže Kunz.
Sporovalni san javlja se u završnoj fazi NREM sna (non-rapid eye movement) i ključan je za obnavljanje tijela: popravljanje i regeneraciju tkiva, izgradnju mišića, jačanje imunološkog sustava, ali i za dugoročno pamćenje i obradu novih informacija. Sudionici studije spavali su u rujnu 30 minuta kraće nego u veljači.
– Sezonalnost dubokog sna bila je iznenađenje jer duboki san nije pokretan cirkadijalnim ritmom, to je homeostatski proces. Što ste duže budni, više dubokog sna trebate za obnovu energije – objašnjava Kunz. Ipak, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se razumjelo zašto duboki san u jesen traje kraće nego zimi. „Još uvijek ne znamo što to funkcionalno znači.“
Važno je napomenuti da je studija provedena na pacijentima s poremećajima spavanja, poput nesanice, pa će biti potrebno provesti istraživanje i na zdravoj populaciji kako bi se učinci potvrdili.
Neil Stanley, stručnjak za san iz Sleep Station, kaže da je „zanimljivo“ da tijekom zime ne trebamo više dubokog sna.
– Sporovalni san smatra se najvažnijom fazom jer sudjeluje u pamćenju, učenju i jačanju imunološkog sustava. Ako prespavate cijelu noć, sljedeće noći ćete nadoknaditi sav propušteni duboki san, dok ćete REM san nadoknaditi samo djelomično – kaže Stanley.
Promjene sna povezane s godišnjim dobima možda sežu u našu evolucijsku prošlost.
– Evoluirali smo u ciklusima svjetla i tame. Zimi, kada se ujutro probudimo i vani je još mračno, mozak misli: “Ne mogu ništa učiniti… nema smisla izlaziti iz kreveta” – objašnjava.
Kako poboljšati kvalitetu sna
Osim ranijeg odlaska na spavanje zimi, postoji nekoliko savjeta za bolji san:
- Prirodno svjetlo ujutro: „Uzmite što više prirodnog svjetla ujutro, kako bi cirkadijalni sustav znao da je dan počeo. Djeca bi prije škole trebala provesti barem 10-15 minuta vani, gledajući u nebo“, kaže Kunz.
- Izbjegavanje jake svjetlosti pred spavanje: Ljudi mogu podnositi različite razine svjetla noću, ali preporučuje se izbjegavanje jakih svjetala i ekrana telefona u dva sata prije odlaska u krevet.
- Optimalna temperatura: Tijelo najbolje spava pri temperaturi kože između 31 i 35°C. To možemo relativno lako kontrolirati s centralnim grijanjem, no ljeti i tijekom vrućih valova to može biti izazov.
Vrijedi li prilagoditi navike spavanja?
Ako su nalazi studije točni, možda bismo trebali prilagoditi svoje navike spavanja tijekom godine. Većina ljudi ide u krevet u 22:30–23:00, a ustaje oko 7:00. Djecu se potiče na dosljedno vrijeme spavanja. No, budući da školsko i radno vrijeme određuju kada moramo ustati, zimi bi možda bilo korisno otići u krevet ranije kako bi se nadoknadila veća potreba za snom.
– Kad znamo da nam zimi treba više sna, nema smisla držati se rasporeda koji vrijedi ljeti, kada se osjećamo najbolje. Ako ljudi drže isti ritam tijekom cijele godine, zimi propuštaju jedan do dva sata sna svake noći, što sigurno nije dobro za zdravlje – kaže Kunz.
Nedostatak sna povezan je s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, srčanih bolesti, pretilosti i depresije, upozoravaju Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Norveška studija je pokazala da pacijenti koji spavaju manje od šest sati noću češće obolijevaju od infekcija, dok oni s kroničnim problemima spavanja češće trebaju antibiotike. Čak i predug san (više od devet sati) povezan je s većim rizikom od infekcija, ističe glavna autorica studije Ingeborg Forthun sa Sveučilišta u Bergenu.
– S obzirom na to da su infekcije češće zimi, važno je spavati više kako bismo ojačali obranu organizma“, zaključuje Forthun. Ako ništa drugo, više sna zimi može pomoći da se osjećate manje tromo kada vas probudi alarm u hladno zimsko jutro.
(Ordinacija.hr)
