Određeni bakterijski potpisi češće su ustanovljeni kod osoba
s polipima [dobroćudnim izraslinama
koje na crijevnoj sluznici rastu slično
kao bradavice na koži] koji se mogu razviti u rak, dok su drugi bakterijski
potpisi rjeđi kod drugih osoba”, tvrdi Tyler Culpepper, voditelj
istraživanja Sveučilišta Florida.
Kolorektalni karcinom je bolest koja rezultira
nekontroliranim rastom abnormalnih stanica koje potječu iz kolona ili rektuma.
Taj je tumor drugi najčešći tumor kod oba spola – kod muškaraca nakon
karcinoma pluća, kod žena poslije karcinoma dojke.
Njegov je tim prikupio podatke o prehrambenim navikama 91
osobe, zajedno s njihovom povijesti bolesti, uzorkom stolice i nekoliko
biopsija kolona. Analizirali su mikrofloru 30 osoba koje su imale najmanje
jedan polip, te usporedili s podacima isto toliko zdravih ispitanika jednakih
godina i istog spola.
Određeni su bakterijski potpisi bili specifični samo za
osobe s polipima – eubacterium ramulus, a osobe bez polipa su također imale
specifične bakterije – Ruminococcus sp. U
uzorcima tkiva osoba s polipima također su bile prisutne bakterije Acidovorax sp. Ustanovljene su i druge neidentificirane bakterije.
Stručnjaci napominju kako njihovi rezultati otvaraju vrata razvijanju neinvazivnim
testovima probira na temelju promjene u sastavu mikropopulacije. Jednako tako
su mogućnost za razvoj prehrambenog režima prevencije kolorektalnog karcinoma i
mogu poboljšati sastav mikrobiota, te tako smanjiti rizik razvijanja
kolorektalnog raka.
K. Horvat
