Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza iz plitkog dijela u dubinu te zbog struja i virova.
Dobrobiti plivanja i boravka u vodi višestruke su, kako fizičke tak i mentalne. Osobito to vrijedi za kronične bolesnike poput dijabetičara i osoba s bolestima srca i artritisa. Osim što plivanje popravlja raspoloženje, vježbanje u vodi omogućuje dužu aktivnost bez opterećenja zglobova, što je posebno korisno za osobe s artritisom, fibromialgijom i starije osobe. Međutim, rekreacija u vodi također može uzrokovati i ozljede, stoga je važno znati kako zaštititi sebe i druge, poručuju liječnici iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji su izdali prpeoruke za povećanje sigurnosti u vodi.
Od utapanja umrlo 68 osoba
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorava na utapanje kao ozbiljan javnozdravstveni problem, posebno među djecom i mladima. U 2021. godini zabilježeno je više od 300.000 smrtnih slučajeva uslijed utapanja. U Hrvatskoj je 2023. od utapanja umrlo 68 osoba od kojih je 46 mušaraca i 22 žene. Utapanje se može dogoditi svakome, bilo kada i bilo gdje, ako osoba ima pristup vodi.
Preporuke za povećanje sigurnosti u vodi:
- Stalan nadzor djece u vodi
Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece. Manja djeca se mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Inzistirajte na tome da dijete za svaki ulazak u vodu traži Vaše dopuštenje i ograničite vrijeme boravka u vodi – objasnite djetetu zašto je važan odmor.
2. Zaštita prilaza bazenima i spremnicima s vodom
Djeci treba onemogućiti slobodan pristup bazenima, spremnicima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na spremnicima s vodom, bunarima i sličnim mjestima trebaju biti zaključani i zaštićeni od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati spremnici ili veće posude koje se mogu napuniti vodom. Ispraznite kade, kante, spremnike i dječje bazene odmah nakon upotrebe. Spremite ih naopako okrenute i izvan dohvata djece.
3. Svladavanje vještine plivanja
Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 posto. Djecu koja su završila obuku iz plivanja treba i dalje stalno nadzirati i pomagati im u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu, organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom iskusnijih plivača.
4. Nošenje sigurnosnog prsluka
Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer one ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosne rukavice mogu iskliznuti s ruku djeteta, a u pojasu se dijete može prevrnuti i/ili ispasti iz njega. Sigurnosni prsluk se preporučuje prilikom vožnje čamcima ili drugim plovilima za sve osobe, djecu i odrasle.
5. Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom
Kod kupanja u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza iz plitkog dijela u dubinu te zbog struja i virova.
6. Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi
Osim zabave, kupanje i plivanje nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu bez prethodne provjere sigurnosti i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka.
7. Oprez kod ronjenja
Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.
Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti
Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije, trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.
Izbjegavanje konzumacije alkohola
Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenu kontrolu rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.
Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja
Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače. Stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti osnovne mjere oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:
Hitna medicinska služba – 194
Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112
( Romana Kovačević Barišić )
