Važno je intervenirati što je prije moguće kako bi se spriječilo da situacija postane teško upravljiva
Važno je znati koji su simptomi masne jetre (steatoza) jer je u pitanju sve raširenija bolest. Posljedica je nakupljanja masti u jetri koja prelazi 5 posto od ukupne težine jetrenog tkiva.
Jedan od glavnih problema je što često nema specifičnih simptoma, posebno na početku bolesti. Ovo je šest glavnih početnih simptoma na koje treba obratiti pozornost:
1. Kronični umor: Kontinuirani umor, čak i bez značajnog napora ili nedostatka sna, jedan je od najčešćih znakova. Preopterećena jetra ne može pravilno metabolizirati toksine i hranjive tvari, što uzrokuje umor.
2. Bol ili nelagoda ispod rebara: Osjećaj težine ili tupa bol ispod rebara s desne strane može ukazivati na povećanje ili upalu jetre.
3. Debljanje ili poteškoće s gubitkom težine, posebno u području trbuha: Nakupljanje masti u jetri često je popraćeno neobjašnjivim debljanjem, s izraženom visceralnom masnoćom.
4. Visoke razine triglicerida i jetrenih enzima: Laboratorijski testovi mogu otkriti povišene trigliceride i jetrene enzime (AST, ALT), karakteristične znakove steatoze.
5. Tamne mrlje na koži: Prisutnost tamnih mrlja (acanthosis nigricans), posebno u kožnim tkivima poput vrata ili pazuha, može biti povezana s inzulinskom rezistencijom i masnom jetrom.
6. Oticanje trbuha i zadržavanje tekućine: U uznapredovalim stadijima može se pojaviti nakupljanje tekućine u trbuhu ili edem u donjim udovima.
Novo istraživanje otkriva zašto sve više mladih obolijeva od raka debelog crijeva
Čimbenici rizika
Pretilost i inzulinska rezistencija usko su povezani sa masnom jetrom, kao i hipertenzija, dijabetes i dislipidemija (povišene masnoće u krvi).
Prehrana bogata šećerima, zasićenim mastima te alkoholom također mogu loše utjecati na jetru jer pogoduju nakupljanju lipida u jetri.
Masnu jetru uzrokuju i brojni urođeni i stečeni poremećaji metabolizma masti. Uzročnici mogu biti:
- lijekovi ( kortikosteroidi, kontracepcija)
- prehrambeni uzroci (gladovanje, poremećaji metabolizma masti, bolesti gušterače, upalne bolesti crijeva)
- nasljedne bolesti (cistična fibroza, galaktozemija, Wilsonova bolest)
- virusne bolesti (hepatitis C).
Kako pomoći jetri?
Srećom, jetra je žlijezda koja se može sama regenerirati ako situacija nije dosegla točku bez povratka. Evo nekoliko savjeta kojih se treba pridržavati:
- smanjite unos šećera, slatkih pića i biljnih ulja bogatih omega-6 masnim kiselinama, a prednost dajte voću, povrću, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima.
- poušajt odraditi najmanje 150 minuta aerobne vježbe tjedno, uz 2–3 sesije rada na mišićima
- periodične krvne pretrage (AST/ALT, trigliceridi) i ultrazvuk jetre pomoći će u prepoznavanju ranih promjena.
N. M.
