Popodnevni odmor trebao bi biti kratki bijeg od obaveza i izvor nove energije, no mnogi se nakon njega osjećaju mrzovoljno i dezorijentirano. Fenomen poznat kao inercija spavanja glavni je krivac zašto se vaša okrjepa pretvara u mučenje.
Gotovo svatko je to doživio: nakon napornog jutra i ručka, jedino o čemu maštate je kratki popodnevni odmor koji će vas napuniti energijom za ostatak dana. Ipak, umjesto da se probudite svježi i poletni, osjećate se tromo, dezorijentirano, mrzovoljno, a glava vam je teška kao da ste cijelu noć proveli bez sna. Ovaj zbunjujući osjećaj nije samo plod vaše mašte, već dobro dokumentirani neurološki fenomen poznat kao inercija spavanja. Riječ je o prijelaznom stanju između sna i budnosti tijekom kojeg su naše kognitivne i motoričke sposobnosti privremeno narušene. Iako obično traje od petnaest do trideset minuta, kod nekih osoba neugodni simptomi mogu potrajati i nekoliko sati, pretvarajući željenu okrjepu u pravu noćnu moru.
Ciklusi spavanja
Ključ za razumijevanje ovog problema leži u ciklusima spavanja. Naš san nije jednoličan proces, već se sastoji od nekoliko faza koje se izmjenjuju u ciklusima od otprilike 90 minuta. Kada zaspimo, prvo ulazimo u faze laganog sna, nakon čega slijedi duboki, takozvani sporovalni san, koji je ključan za fizički oporavak tijela. Buđenje iz te duboke faze sna za mozak je iznimno naporan i nagao proces. Tijelo je u stanju potpunog mirovanja, protok krvi u mozgu je smanjen, a moždana aktivnost usporena. Prisilno buđenje u tom trenutku djeluje kao da ste sustav koji radi na minimalnoj snazi odjednom natjerali na puno opterećenje, što neizbježno dovodi do osjećaja ošamućenosti i tromosti.
Prvi je kratki “power nap” u trajanju od deset do dvadeset minuta. Takav odmor dovoljno je dug da smanji osjećaj umora, ali prekratak da bi tijelo ušlo u duboku fazu sna, što omogućuje buđenje bez neugodne inercije
Upravo zbog toga je trajanje popodnevnog odmora presudno. Stručnjaci se slažu da je najgora moguća duljina drijemanja između trideset i šezdeset minuta, jer je to vremenski prozor u kojem najvjerojatnije tonemo u duboki san. S druge strane, postoje dva idealna scenarija. Prvi je kratki “power nap” u trajanju od deset do dvadeset minuta. Takav odmor dovoljno je dug da smanji osjećaj umora, ali prekratak da bi tijelo ušlo u duboku fazu sna, što omogućuje buđenje bez neugodne inercije. Druga opcija, rezervirana za one koji su kronično neispavani, jest odspavati puni ciklus od 90 minuta. Time dopuštate tijelu da prođe kroz sve faze i prirodno se vrati u lagani san, iz kojeg je buđenje mnogo lakše i ugodnije.
Biokemijski procesi u mozgu dodatno pojašnjavaju ovaj fenomen. Tijekom budnosti, u našem se mozgu nakuplja kemijski spoj adenozin, koji stvara takozvani “pritisak za spavanje”. Spavanje pomaže u čišćenju adenozina, zbog čega se osjećamo odmorno. Međutim, ako prekinete odmor usred dubokog sna, razina adenozina i dalje ostaje visoka, šaljući tijelu zbunjujuće signale da mu je i dalje potreban san. Studije provedene pozitronskom emisijskom tomografijom (PET) pokazale su da je nakon buđenja potrebno i do trideset minuta da se protok krvi u prefrontalnom korteksu, dijelu mozga zaduženom za donošenje odluka i planiranje, vrati na normalnu razinu, što objašnjava osjećaj mentalne magle.
Kako izbjeći zamku umora i iskoristiti odmor
Srećom, uz nekoliko strateških prilagodbi, popodnevni odmor može postati vaš saveznik. Najvažniji faktori su vrijeme i trajanje. Idealno vrijeme za drijemanje je rano poslijepodne, najčešće između 13 i 15 sati, kada tjelesna temperatura blago pada i prirodno osjećamo pad energije, poznat kao cirkadijalni pad. Spavanje kasnije od toga može ozbiljno poremetiti vaš noćni san, što vas uvodi u začarani krug umora i potrebe za sve duljim dnevnim odmorima. Ključno je postaviti alarm na maksimalno dvadeset minuta kako biste se osigurali da ne utonete u duboki san. Istraživanja su pokazala da osobe koje redovito prakticiraju kratke odmore s vremenom razvijaju manju osjetljivost na inerciju spavanja.
Na kraju, važno je zapamtiti da je drijemanje moćan alat za poboljšanje raspoloženja, budnosti, pa čak i pamćenja, ali zahtijeva pravilan pristup. Dakle, umjesto da se prepustite slučaju, budite strateški. Kratak i pravovremen odmor doista može biti, kako kažu stručnjaci, poput “droge za poboljšanje performansi, ali bez droge”. ( Ordinacija.hr )
