Sveobuhvatan vodič kroz mitove i činjenice o “iznojavanju” prehlade – što zaista pomaže, što je samo privremeno olakšanje i kada je važno potražiti liječničku pomoć.
Mnogi ljudi vjeruju da se prehlada “može iznojiti” – bilo putem udisanja pare ili lagane tjelovježbe. Iako ove metode mogu privremeno ublažiti simptome poput začepljenog nosa, kašlja i upale grla, važno je znati da to ne skraćuje trajanje prehlade.
Za običnu prehladu ne postoji lijek koji bi je izliječio preko noći. Većini ljudi simptomi traju od sedam do deset dana dok imunološki sustav ne pobijedi virus.
Kako nastaje prehlada i može li znojenje pomoći?
Prehladu uzrokuju virusi, najčešće rinovirus, a prenosi se kapljičnim putem – kad zaražena osoba kašlje ili kiše, a vi nehotice udahnete virus. Jednom kad virus uđe u tijelo, počinje se razmnožavati, a imunološki sustav reagira borbom protiv infekcije. Neki simptomi, poput blage temperature, zapravo pokazuju da tijelo aktivno reagira na virus. Blaga povišena temperatura može usporiti razmnožavanje virusa.
Postavlja se pitanje: može li povišenje tjelesne temperature, primjerice kroz znojenje tijekom vježbanja, pomoći u borbi protiv prehlade? Trenutačno nema dokaza da “znojenje” skraćuje prehladu. Teorije sugeriraju da kratki porast temperature može djelovati slično kao blaga groznica ili da viša temperatura ubija bakterije, no nijedna teorija nije potvrđena. Kad je virus već u tijelu i razmnožava se, znojenje neće ubrzati oporavak – osjećat ćete se bolje tek nakon što imunološki sustav riješi infekciju.
Većina prehlada prolazi kroz tri faze:
- Rana faza – virus počinje replicirati u tijelu, simptomi se pojavljuju nakon 1–3 dana, moguće je osjetiti blagu iscrpljenost.
- Aktivna faza – imunološki sustav reagira, javljaju se intenzivni simptomi: curenje nosa, kašalj, umor.
- Preostala faza – simptomi obično ne traju dulje od 10 dana, no kašalj ponekad može potrajati i nakon što drugi simptomi nestanu. Ako simptomi traju dulje, obratite se liječniku.
Što pomaže ublažiti simptome?
Iako znojenje neće izliječiti prehladu, neke tople aktivnosti mogu pomoći olakšati simptome. Udisanje vrućeg, vlažnog zraka – primjerice tijekom toplog tuša, u parnoj sobi, iz ovlaživača zraka ili vaporizatora – može smanjiti začepljenost nosa. Kako biste spriječili širenje virusa, ovu metodu radite kod kuće.
Sauna i prehlada – što kažu istraživanja?
Saune koriste suhi umjesto vlažnog zraka, kao što je u parnoj sobi ili tušu, i nema pouzdanih dokaza da pomažu kod prehlade. Jedna studija iz 1990. sugerirala je moguću preventivnu ulogu saune, ali rezultati nisu potvrđeni drugim istraživanjima. Novija istraživanja pokazuju moguće zdravstvene koristi saune, poput smanjenog rizika od respiratornih bolesti, no potrebna su dodatna istraživanja.
Tjelovježba kod prehlade
Lagane aktivnosti, poput hodanja, mogu zbog povećane cirkulacije privremeno olakšati začepljenost nosa. Međutim, pretjerano vježbanje može pogoršati stanje. Odmor i hidratacija su ključni za oporavak. Također, izbjegavajte teretane i javna mjesta kako ne biste širili virus.
Savjeti za oporavak od prehlade
Iako ne postoji lijek za prehladu, određeni koraci mogu olakšati simptome i podržati oporavak:
- Hidratacija: pijte vodu, čaj i juhu kako biste smanjili začepljenost i održali razinu tekućine.
- Odmor: spavajte 7–10 sati i izbjegavajte naporne aktivnosti kako bi tijelo uložilo energiju u borbu protiv virusa.
- Ovlaživanje zraka: suhi zrak može dodatno iritirati nosne prolaze; ovlaživač zraka pomaže ublažiti simptome.
- Izbjegavajte pušenje: duhanski dim iritira već osjetljiv respiratorni sustav.
Kućni lijekovi poput vitamina C ili cinka ne skraćuju trajanje prehlade, a lijekovi bez recepta ne liječe prehladu, no mogu ublažiti simptome i sigurni su ako se koriste prema uputama.
Kada se obratiti liječniku?
Većinu prehlada možete liječiti kod kuće, no savjetovanje s liječnikom potrebno je ako:
- imate teške simptome slične gripi (bolovi u mišićima, visoka temperatura)
- imate poteškoća s disanjem
- javlja se osip uz simptome prehlade
- kašalj je vrlo jak i ne prolazi
Osobe s kroničnim bolestima poput dijabetesa ili astme trebaju se konzultirati s liječnikom zbog većeg rizika od komplikacija.
(Ordinacija.hr)
