Nedavno izvješće Američkog društva za borbu protiv raka (ACS) donosi zabrinjavajuću, ali i ohrabrujuću vijest: rak se sve češće dijagnosticira kod mlađih osoba – osobito kod žena mlađih od 50 godina. Iako je trend zabrinjavajući, ukupna smrtnost od raka i dalje opada, što je značajan pomak nabolje.
Tradicionalno se rak smatrao bolešću starije populacije, posebno muškaraca. No, prema najnovijim podacima, kod osoba mlađih od 50 godina, dvije trećine novooboljelih čine žene. Najveći porast zabilježen je kod karcinoma dojke, štitnjače, vrata maternice i maternice, dok su stope raka pluća u padu – ali sporije kod žena nego kod muškaraca.
Kod muškaraca mlađih od 50 godina stope raka su uglavnom stabilne, no bilježe se porasti u slučajevima leukemije te raka testisa i bubrega.
Mogući uzroci – kompleksna mreža faktora
Točan razlog sve češćih dijagnoza još nije poznat, no stručnjaci sumnjaju na kombinaciju čimbenika: pretilost,
- raniji početak puberteta,
- izloženost toksinima iz okoliša,
- promjene u reproduktivnim navikama
- prehrambene navike
Estrogen i progesteron, hormoni povezani s menstruacijskim ciklusom, posebno su važni. Žene koje ranije počinju s menstruacijom i kasnije rađaju – ili uopće ne rađaju – izložene su duljoj hormonskoj aktivnosti, što može povećati rizik od razvoja raka dojke.
Također, sve češća pretilost u djetinjstvu i adolescenciji doprinosi ranijem pubertetu, dok sjedilački način života i prehrana bogata industrijski prerađenim namirnicama dodatno povećavaju rizik, osobito za rak debelog crijeva.
Uloga okoliša – kemikalije koje nas svakodnevno okružuju
Istraživanja povezuju određene okolišne zagađivače, poput tzv. “zauvijek kemikalija” (PFAS), s karcinomima bubrega i štitnjače. Iako su neka onečišćenja poput azbesta ili arsena već zakonski regulirana, mnoga moderna zagađenja još uvijek nisu dovoljno obuhvaćena zakonodavstvom.
Pozitivna strana – bolje dijagnostike i liječenje
Unatoč porastu dijagnoza, šanse za preživljenje su sve veće zahvaljujući naprednim metodama ranog otkrivanja i liječenja, uključujući imunoterapije i personalizirane terapije.
Što možemo učiniti?
Prevencija i rano otkrivanje ključni su alati u borbi protiv raka. Evo nekoliko konkretnih koraka koje svatko može poduzeti:
- Prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskih proizvoda – i dalje je najvažnija pojedinačna mjera.
- Zdrava prehrana – bogata vlaknima, s malo crvenog mesa i prerađenih ugljikohidrata.
- Tjelesna aktivnost i održavanje zdrave tjelesne mase.
- Umjereno konzumiranje alkohola.
- Cijepljenje protiv HPV-a i hepatitisa B – smanjuje rizik od karcinoma povezanih s infekcijama.
- Redoviti pregledi – osobito mamografije, pregledi debelog crijeva te pluća kod pušača.
Novo istraživanje otkriva zašto sve više mladih obolijeva od raka debelog crijeva
Šira slika – potrebne su promjene na razini društva
Stručnjaci upozoravaju da se ne smijemo oslanjati isključivo na individualne izbore. Jednako je važno raditi na zakonodavnim promjenama koje će regulirati izloženost štetnim tvarima u okolišu, poboljšati pristup zdravstvenoj zaštiti i osigurati jednaku kvalitetu skrbi za sve građane.
Kao što kaže epidemiologinja Mary Beth Terry:
Nije sve na pojedincu – mnogo toga ovisi o društvenim i političkim odlukama.
A. H.
