Za milijune ljudi diljem svijeta, dan započinje šalicom kave. No, stručnjaci upozoravaju da ova popularna navika, ako se prakticira prije doručka, može imati ozbiljne posljedice za vaš probavni sustav i cjelokupno zdravlje.
Ritual ispijanja prve jutarnje kave za mnoge je svetinja, trenutak mira prije početka užurbanog dana. Međutim, taj užitak može imati i svoju tamnu stranu ako ga prakticirate na prazan želudac. Problem leži u samoj prirodi kave, koja je izrazito kisela i snažan stimulans. Kada dospije u prazan želudac, kava potiče pojačanu proizvodnju želučane kiseline, primarno klorovodične kiseline. U normalnim okolnostima, ova kiselina služi za razgradnju hrane. No, kada hrane nema, višak kiseline nema što probaviti te počinje izravno iritirati osjetljivu sluznicu želuca. Znanstvene studije pokazuju da kofein sam po sebi može povećati lučenje klorovodične kiseline za čak 20 posto, drastično snižavajući pH vrijednost želučanog soka i stvarajući agresivno okruženje koje može dovesti do niza neugodnih simptoma i dugoročnih oštećenja.
Kronična iritacija želučane sluznice
Posljedice takvog kiselinskog napada na nezaštićeni želudac mogu biti trenutačne i vrlo neugodne, osobito kod osoba koje su već osjetljive na probavne smetnje. Mnogi će osjetiti bolove u trbuhu, neugodnu nadutost, mučninu, a u nekim slučajevima i proljev ili zatvor. Kava, osim kofeina, sadrži i druge spojeve poput klorogenske i limunske kiseline, koje dodatno doprinose stvaranju kiseline i nelagodi u probavnom sustavu. Dugotrajna i redovita konzumacija kave na prazan želudac može dovesti do kronične iritacije želučane sluznice – gastritisa. To stanje, predstavlja upalu koja, ako se ne liječi i ako se loše navike nastave, može evoluirati u ozbiljnije probleme poput čira na želucu, bolnog i potencijalno opasnog stanja koje zahtijeva medicinsku intervenciju.
Osim što izravno utječe na želudac, kava može uzrokovati probleme i u gornjem dijelu probavnog trakta. Jedan od najčešćih simptoma je žgaravica, odnosno refluks kiseline. Kava ima svojstvo opuštanja donjeg ezofagealnog sfinktera, mišićnog prstena koji djeluje kao ventil između jednjaka i želuca. Njegova je funkcija spriječiti vraćanje želučanog sadržaja natrag u jednjak. Kada je taj mišić opušten, agresivna želučana kiselina može se lako vratiti u jednjak, čija sluznica nije otporna na takvu kiselost. To uzrokuje osjećaj pečenja u prsima i grlu, poznat kao žgaravica, što ne samo da je neugodno, već dugoročno može oštetiti jednjak i povećati rizik od ozbiljnijih komplikacija.
Razina kortizola prirodno je najviša ujutro kako bi nas razbudila i pripremila za dan. Ispijanje kave, osobito bez prethodnog obroka, uzrokuje dodatni, nepotreban skok kortizola. To može dovesti do pojačanog osjećaja stresa, tjeskobe, nervoze, pa čak i lupanja srca.
Negativan utjecaj kave na prazan želudac ne zaustavlja se na probavnom sustavu. Ova navika značajno utječe i na naš hormonalni i živčani sustav. Kofein potiče nadbubrežne žlijezde na otpuštanje kortizola, poznatog kao hormon stresa. Razina kortizola prirodno je najviša ujutro kako bi nas razbudila i pripremila za dan. Ispijanje kave, osobito bez prethodnog obroka, uzrokuje dodatni, nepotreban skok kortizola. To može dovesti do pojačanog osjećaja stresa, tjeskobe, nervoze, pa čak i lupanja srca. Uz to, kada se kava pije na prazan želudac, kofein se apsorbira znatno brže u krvotok, što dodatno pojačava ove negativne učinke i može izazvati osjećaj nemira umjesto željene fokusiranosti i energije.
Manje poznate posljedice i dugoročni rizici
Osim navedenih, postoje i drugi, suptilniji načini na koje kava na prazan želudac može narušiti vaše zdravlje. Kava sadrži spojeve poznate kao tanini, koji mogu ometati apsorpciju ključnih hranjivih tvari iz hrane koju kasnije pojedete. Posebno je izražen njihov utjecaj na apsorpciju željeza i kalcija. To znači da, čak i ako imate uravnoteženu prehranu, redovito ispijanje kave prije obroka može smanjiti sposobnost vašeg tijela da iskoristi ove važne minerale. Dugoročno, to može doprinijeti razvoju anemije zbog nedostatka željeza ili smanjenju gustoće kostiju zbog nedovoljne apsorpcije kalcija, što je problem na koji bi svi trebali obratiti pozornost.
Kako uživati u kavi bez negativnih učinaka?
Srećom, rješenje nije potpuno odricanje od omiljenog napitka, već prilagodba navika. Stručnjaci se slažu da je najvažniji korak izbjegavanje pijenja kave na potpuno prazan želudac. Idealno bi bilo popiti kavu nakon doručka ili barem uz neki manji zalogaj. Čak i komad tosta, banana ili nekoliko orašastih plodova mogu stvoriti “tampon” u želucu koji će ublažiti djelovanje kiseline i usporiti apsorpciju kofeina. Ako niste u mogućnosti jesti, dodavanje mlijeka ili vrhnja u kavu također može pomoći jer mliječni proizvodi vežu dio kiselina i smanjuju ukupnu kiselost napitka. Zanimljivo je i da tamnije pržene kave, mogu imati manji učinak na stimulaciju želučane kiseline u usporedbi sa svjetlijim prženjima. Promjenom redoslijeda jutarnjih rituala – prvo doručak, a zatim kava – možete nastaviti uživati u svojoj šalici energije bez rizika za zdravlje. ( Ordinacija.hr )
