Znanstvenici otkrivaju kako crijevna mikrobiota, prehrana i probiotici mogu utjecati na kognitivne funkcije i usporiti njihov pad.
Ljudsko tijelo često opisujemo kao da ima “dva” mozga – veliki u lubanji i mali u crijevima. Ova povezanost između mozga i crijeva, poznata kao gut-brain connection, u posljednjih nekoliko godina postala je predmet intenzivnog istraživanja. Znanstvenici, piše ScienceAlert, sve više sugeriraju da upravo putem ove dvosmjerne komunikacije možemo utjecati na kognitivne funkcije i usporiti propadanje koje dolazi s godinama.
Nedavna revizija 15 studija na ljudima, objavljenih u razdoblju od 2012. do 2025., pruža pregled najjačih dosadašnjih kliničkih ispitivanja. Iako rezultati još uvijek ostaju preliminarni, oni pokazuju da uravnoteživanje crijevne mikrobiote može pomoći u prevenciji ili ublažavanju kognitivnog propadanja kod starijih odraslih osoba.
Što je obuhvatila studija?
Revizija je analizirala 4.275 odraslih osoba starijih od 45 godina iz Europe, Azije, Sjeverne Amerike i Bliskog istoka. Svi sudionici imali su dijagnozu demencije, kognitivnog oštećenja ili stanja koja povećavaju rizik od kognitivnog propadanja.
Neki od sudionika prošli su intervencije usmjerene na modulaciju crijevnih mikroba, bilo kroz prehrambene strategije poput mediteranske ili ketogene prehrane te dodataka omega-3 masnih kiselina, ili kroz direktne intervencije kao što su probiotici, prebiotici ili transplantacija stolice (FMT). Usporedne skupine primale su placebo, standardnu skrb ili alternativne nutritivne intervencije.
Rezultati: manja propadanja i bolja kognicija
Općenito, osobe koje su primile intervenciju koja modulira crijevnu mikrobiotu pokazale su:
- Veću raznolikost crijevnih mikroba
- Poboljšanja u pamćenju, izvršnim funkcijama i globalnoj kogniciji
Najveće koristi primijećene su kod osoba s ranom ili blagom kognitivnom oštećenošću, dok su učinci kod uznapredovale Alzheimerove bolesti bili ograničeni.
– Pregledane intervencije čini se da poboljšavaju kognitivne funkcije moduliranjem crijevne mikrobiote i njezinih metaboličkih produkata – zaključuju autori revizije, predvođeni istraživačima iz Italije i Španjolske.
Transplantacija stolice – najnovija, ali obećavajuća metoda
FMT je inovativna i još uvijek u velikoj mjeri eksperimentalna metoda, no u reviziji je pokazala najizrazitije učinke. Primjerice, u jednoj studiji, pet pacijenata s Alzheimerovom bolešću koji su primili jednu transplantaciju stolice kasnije je pokazalo povećanu raznolikost mikroba i poboljšanja na kognitivnim testovima koji mjere pamćenje, pažnju, jezik i rješavanje problema.
– U usporedbi s prehrambenim ili probiotičkim intervencijama, FMT izaziva brže i izraženije promjene u mikrobioti, iako dugoročna stabilnost i sigurnost još nisu u potpunosti poznate – objašnjavaju autori.
Prehrana i dodaci – sigurnija, ali sporija rješenja
Promjene u prehrani i nutritivni dodaci dolaze s manjim rizicima, iako učinci mogu potrajati dulje. Primjerice:
- Mediteranska prehrana koja uključuje maslinovo ulje i orašaste plodove značajno poboljšava kognitivne rezultate kod starijih osoba u usporedbi s niskomasnim dijetama.
- Prebiotici biljnog vlakna koji potiču “dobre bakterije” u crijevima mogu poboljšati funkciju mozga kod starijih odraslih.
- Probiotici, koji izravno dopremaju “dobre bakterije”, mogu pomoći kod raspoloženja i stresa, no rigorozna klinička istraživanja još su ograničena.
Neka manja randomizirana ispitivanja pokazala su da probiotičke i simbiotičke intervencije mogu poboljšati izvršne funkcije, pamćenje i verbalnu fluentnost, uz povećanu raznolikost mikroba i promjene u neurotransmiterskim putovima.
Zašto neki pristupi djeluju bolje od drugih?
Razlozi nisu potpuno jasni, no autori navode nekoliko hipoteza:
- Spojevi koje proizvode crijevni mikrobi, poput kratkolančanih masnih kiselina, mogu imati protuupalna i neurozaštitna svojstva.
- Povećanje korisnih bakterija može pomoći u obnavljanju crijevne barijere, smanjujući upalu izazvanu “propuštanjem” mikroba u tijelo.
- Crijevni mikrobi možda utječu i na imunološki sustav ili san, što su dva čimbenika blisko povezana s demencijom.
Iako istraživanja još uvijek imaju svoja ograničenja, postaje jasno da ritmovi u crijevima mogu utjecati na mozak, a ritmovi u mozgu na crijeva. Neki znanstvenici tvrde da je ova dvosmjerna komunikacija toliko snažna da bi se mogla smatrati posebnim osjetilom, šestim u arsenalu ljudskih sposobnosti.
Bolje razumijevanje ove veze moglo bi otvoriti vrata ne samo za liječenje demencije, već i za niz drugih zdravstvenih problema. Studija je objavljena u časopisu Nutrition Research.
(Ordinacija.hr)
