Jaka bol u trtici, medicinski poznata kao kokcigodinija, neugodno je stanje koje može značajno narušiti kvalitetu života. Iako se često povezuje sa sjedenjem, bol se može pogoršati i nakon dugog stajanja ili ležanja, ukazujući na različite uzroke koje ne treba zanemariti.
Bol u trtičnoj kosti, malenoj trokutastoj strukturi na samom dnu kralježnice, može varirati od tupe i konstantne nelagode do oštre, probadajuće boli koja se javlja iznenada. Trtica, sastavljena od tri do pet malih, spojenih kralježaka, ključna je točka za koju se vežu brojni mišići i ligamenti dna zdjelice te s kostima stražnjice tvori tronožac koji podupire tijelo pri sjedenju. Kada je ovo područje ozlijeđeno ili nadraženo, bol može postati kronična, trajati tjednima ili mjesecima te značajno ometati svakodnevne aktivnosti poput sjedenja, ustajanja, a ponekad i pražnjenja crijeva ili spolnog odnosa. Simptomi se često pogoršavaju aktivnostima koje stvaraju pritisak na dno kralježnice, no dugotrajno stajanje ili ležanje također mogu izazvati bol zbog napetosti u mišićima i ligamentima koji su povezani s trticom.
Žene pod većim rizikom
Uzroci kokcigodinije su iznimno raznoliki, a najčešći je izravna trauma. Pad na stražnjicu, snažan udarac ili ozljeda tijekom poroda mogu uzrokovati nagnječenje, prijelom ili čak iščašenje trtične kosti. Zanimljivo je da žene imaju čak pet puta veći rizik od razvoja ovog stanja, što se pripisuje široj zdjelici koja trticu čini izloženijom, kao i hormonalnim promjenama tijekom trudnoće koje omekšavaju ligamente. Osim akutnih ozljeda, bol može nastati i zbog ponavljajućeg mikrotrauma, primjerice kod sportaša poput biciklista ili veslača. Dugotrajno sjedenje na tvrdim ili neudobnim površinama također vrši stalan pritisak na ovo osjetljivo područje. Faktori rizika uključuju i tjelesnu težinu – pretilost povećava opterećenje, dok pothranjenost znači manjak masnog tkiva koje služi kao jastučić. S godinama, degenerativne promjene na hrskavici također mogu doprinijeti problemu.
Pad na stražnjicu, snažan udarac ili ozljeda tijekom poroda mogu uzrokovati nagnječenje, prijelom ili čak iščašenje trtične kosti.
Iako je većina uzroka mehaničke prirode, bol u trtici ponekad može biti znak ozbiljnijih zdravstvenih problema. U rijetkim slučajevima, uzrok može biti infekcija, poput osteomijelitisa, ili upalni procesi u blizini trtične kosti. Također, iako iznimno rijetko, bol može biti simptom tumora, bilo da se radi o primarnom raku kosti (hordom) ili metastazama. Stoga, ako bol traje dulje od nekoliko tjedana, neobjašnjivo se pojačava, ili je praćena drugim simptomima poput povišene temperature, neobjašnjivog gubitka težine, trnaca, slabosti u nogama ili gubitka kontrole nad mjehurom i crijevima, neophodno je potražiti liječničku pomoć. U otprilike trećini slučajeva, uzrok boli ostaje nepoznat, što se naziva idiopatskom kokcigodinijom, no i tada je važno isključiti sve potencijalno opasne uzroke.
toga, ako bol traje dulje od nekoliko tjedana, neobjašnjivo se pojačava, ili je praćena drugim simptomima poput povišene temperature, neobjašnjivog gubitka težine, trnaca, slabosti u nogama ili gubitka kontrole nad mjehurom i crijevima, neophodno je potražiti liječničku pomoć.
Ako bol u trtici postane uporna i počne ograničavati vaše dnevne aktivnosti, prvi korak je posjet liječniku koji vas može uputiti neurologu ili ortopedu. Dijagnostički proces započinje detaljnom anamnezom, tijekom koje će vas liječnik pitati o povijesti ozljeda, padova, porođaju te specifičnostima boli. Slijedi fizikalni pregled, koji uključuje vanjsku palpaciju područja trtice kako bi se utvrdila točna lokacija boli i provjerilo postojanje deformacija ili oteklina. Ponekad je potreban i rektalni pregled kako bi liječnik procijenio pokretljivost trtice i isključio druge moguće uzroke boli, poput cista ili problema s mišićima dna zdjelice. Važno je razlikovati kokcigodiniju od drugih stanja koja mogu uzrokovati sličnu bol, kao što su išijas, hemoroidi ili problemi sa sakroilijakalnim zglobom.
Od dijagnostike do olakšanja
Za postavljanje precizne dijagnoze često su potrebne slikovne pretrage. Standardno rendgensko snimanje (RTG) može otkriti prijelome ili očite deformacije. Međutim, ključna pretraga za dijagnosticiranje nestabilnosti trtice su dinamičke rendgenske snimke, koje se rade u stojećem i sjedećem položaju. Usporedbom ovih snimki liječnik može vidjeti pomiče li se trtica previše (hipermobilnost) ili premalo (hipomobilnost) prilikom sjedanja, što je čest uzrok boli koji se ne vidi na standardnim snimkama. U slučajevima sumnje na tumor, infekciju ili oštećenje mekih tkiva, liječnik može zatražiti magnetsku rezonanciju (MR) ili kompjutoriziranu tomografiju (CT) za detaljniji prikaz struktura oko trtične kosti. Tek nakon precizne dijagnoze može se odrediti odgovarajući plan liječenja.
Izbjegavanje dugog sjedena
Srećom, oko 90% slučajeva boli u trtici uspješno se liječi konzervativnim metodama i mjerama samopomoći. Prva linija obrane uključuje izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i korištenje specijaliziranih jastuka, poput onih u obliku klina s izrezom za trticu ili jastuka u obliku krafne, koji smanjuju izravan pritisak. Primjena toplih ili hladnih obloga može ublažiti bol i upalu. Od lijekova se najčešće koriste nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID) poput ibuprofena, bilo u obliku tableta ili topikalnih gelova. Važna je i korekcija držanja te izbjegavanje odjeće koja steže i stvara pritisak.
Ako konzervativne metode ne donesu olakšanje, na raspolaganju su i druge opcije. Fizikalna terapija igra ključnu ulogu, a terapeut može primijeniti tehnike manualne mobilizacije trtice te vas podučiti vježbama za istezanje i jačanje mišića dna zdjelice i donjeg dijela leđa. Sljedeći korak mogu biti medicinske intervencije, poput injekcija kortikosteroida pod vodstvom fluoroskopa koje se daju izravno u bolno područje kako bi se smanjila upala. Kirurško uklanjanje trtice (kokcigektomija) smatra se posljednjom opcijom i rezervirano je samo za mali postotak pacijenata s izrazito teškom i dugotrajnom boli koja nije reagirala ni na jednu drugu vrstu liječenja. ( Ordinacija.hr )
