Od začeća do odrastanja – sve što trebate znati o vrstama blizanaca, genetskim razlikama, blizanačkoj trudnoći i izazovima roditeljstva.
Iako na prvi pogled mogu izgledati potpuno isto, jednojajčani blizanci su dvije zasebne osobe, svaka sa svojom osobnošću, interesima i životnim putem.
Jednojajčani blizanci, stručnim nazivom monozigotni blizanci, nastaju iz jedne oplođene jajne stanice koja se u ranoj fazi razvoja podijeli na dva embrija. Zbog toga dijele potpuno isti genetski materijal i uvijek su istog spola – ili oba dječaci ili obje djevojčice. Dvojajčani blizanci (dizigotni) nastaju iz dvije različite jajne stanice koje su oplođene u isto vrijeme te mogu biti istog ili različitog spola.
Na vjerojatnost blizanačke trudnoće utječu različiti čimbenici, poput korištenja lijekova i metoda potpomognute oplodnje, majčine dobi iznad 30 godina te obiteljske povijesti blizanaca ili višestrukih trudnoća. Važno je naglasiti da blizanci i djeca iz višestrukih trudnoća imaju veći rizik od prijevremenog rođenja i niske porođajne težine.
U nastavku donosimo pregled najčešćih zabluda o jednojajčanim blizancima, objašnjavamo razlike među vrstama blizanaca te nudimo praktične savjete za roditelje.
Jednojajčani i dvojajčani blizanci – u čemu je razlika?
Jednojajčani blizanci dijele 100% gena i uvijek su istog spola, zbog čega ih je često teško razlikovati, osobito u ranom djetinjstvu. Dvojajčani blizanci dijele oko 50% genetskog materijala, slično kao i braća i sestre, te često ne nalikuju jedan drugome više nego ostala braća i sestre u obitelji.
Kako dolazi do začeća blizanaca?
Kod jednojajčanih blizanaca jedna oplođena jajna stanica dijeli se na dva embrija. Kod dvojajčanih blizanaca dolazi do istodobne oplodnje dviju jajnih stanica.
Rizik za blizanačku trudnoću povećavaju:
- obiteljska povijest višestrukih trudnoća
- majčina dob iznad 30 godina
- prethodne trudnoće
- korištenje potpomognutih reproduktivnih tehnologija, uključujući lijekove za poticanje ovulacije i izvantjelesnu oplodnju (IVF)
Postoji i treća vrsta blizanaca?
Znanstvenici su opisali rijedak oblik tzv. poluidentičnih (semi-identičnih) blizanaca. Riječ je o iznimno rijetkoj pojavi u kojoj blizanci dijele 100% majčinih gena, ali samo 50 do 75% očevih gena. Smatra se da do toga dolazi kada dva spermija oplode istu jajnu stanicu, koja se potom podijeli na dva embrija.
Nasljeđuju li se blizanci?
Često se kaže da se blizanci „nasljeđuju“, no stvarnost je nešto složenija. Smatra se da na začeće blizanaca utječe kombinacija genetskih i okolišnih čimbenika.
Jednojajčani blizanci čine oko 3 do 4% svih živorođenih, a uzrok njihova nastanka uglavnom je nepoznat. Dvojajčani blizanci češće se pojavljuju unutar obitelji. Osoba čija je majka ili sestra imala dvojajčane blizance ima otprilike dvostruko veće šanse da i sama rodi blizance.
Dvojajčani blizanci povezani su s pojavom hiperovulacije, odnosno oslobađanja više od jedne jajne stanice tijekom menstrualnog ciklusa. Na hiperovulaciju mogu utjecati:
- majčina dob
- rasa i etnička pripadnost
- tjelesna građa
- broj prethodnih trudnoća
- korištenje reproduktivnih tehnologija
Zašto su jednojajčani blizanci važni u znanosti?
Jednojajčani blizanci iznimno su vrijedni za znanstvena istraživanja, osobito u području genetike i medicine. Budući da dijele isti genetski materijal, razlike među njima najčešće se pripisuju utjecaju okoliša.
Studije blizanaca pomogle su znanstvenicima da bolje razumiju koliko na naše zdravlje i osobine utječu geni, a koliko životni uvjeti, stil života i okolina. Dosadašnja istraživanja obuhvatila su tisuće osobina, uključujući visinu, tjelesnu težinu i rizik od kroničnih bolesti.
Blizanačka trudnoća, rast i porod
Trudnoća s blizancima zahtijeva pojačan liječnički nadzor jer nosi veći broj potencijalnih komplikacija u odnosu na jednoplodnu trudnoću. Potrebni su češći prenatalni pregledi i dodatna testiranja.
Zanimljivo je da se značajan broj blizanačkih trudnoća ne prepozna do kraja prvog tromjesečja. Ultrazvučni pregled ključan je za potvrdu trudnoće s blizancima te za utvrđivanje jesu li blizanci jednojajčani ili dvojajčani.
Blizanačke trudnoće češće završavaju prijevremenim porodom, odnosno prije 37. tjedna trudnoće, a blizanci se češće rađaju s nižom porođajnom težinom. Razlog je djelomično taj što terapije koje se koriste za sprječavanje prijevremenog poroda kod jednoplodnih trudnoća nisu jednako učinkovite kod blizanačkih.
Sam porod često je složeniji, a povećana je i vjerojatnost carskog reza. Ipak, u određenim okolnostima moguć je i vaginalni porod, o čemu je važno na vrijeme razgovarati s ginekologom.
Roditeljstvo jednojajčanih blizanaca – izazovi i prednosti
Odgoj blizanaca donosi jedinstvene izazove, ali i posebne radosti. Priprema i dobra organizacija mogu uvelike olakšati svakodnevicu.
Najčešći izazovi uključuju:
- poteškoće s hranjenjem, osobito kod prijevremeno rođenih blizanaca
- veće financijske troškove zbog dvostrukih potreba
- potrebu za poticanjem individualnosti, jer su blizanci često percipirani kao „par“
- moguće osjećaje ljubomore kod starije braće i sestara
Roditeljima se savjetuje:
- povremeno provoditi vrijeme s jednim djetetom nasamo
- poticati razvoj različitih interesa i prijateljstava
- u suradnji sa školom odlučiti hoće li blizanci biti u istom ili u različitim razredima
Ne treba zaboraviti ni na roditelje – briga o blizancima fizički je i emocionalno zahtjevna. Roditeljima su često potrebni dodatna podrška, vrijeme za odmor, kao i briga o mentalnom zdravlju, osobito zbog povećanog rizika od postporođajne depresije.
Kako razlikovati jednojajčane blizance?
Čak i roditeljima u početku može biti teško razlikovati jednojajčane blizance. Pomoći mogu jednostavne metode poput odijevanja u različite boje ili narukvica s imenima. Kako djeca rastu, njihove će osobnosti postati najbolji i najlakši način razlikovanja.
Česta pitanja i zablude
Mogu li jednojajčani blizanci „čitati misli“ jedan drugome?
Iako ne mogu čitati misli, zbog bliske povezanosti često vrlo dobro razumiju neverbalne znakove, izraze lica i ponašanje onog drugog.
Jesu li jednojajčani blizanci rijetki?
Da, jednojajčani blizanci čine relativno mali udio svih poroda.
Postoji li „gen za blizance“?
Genetska sklonost odnosi se uglavnom na dvojajčane blizance i povezana je s hiperovulacijom, procesom koji se odvija u tijelu majke.
(Ordinacija.hr)
