Borite se s IBS-om? Dijetetičarka otkriva najvažniju naviku koje morate prekinuti kako biste se osjećali bolje i poboljšali zdravlje crijeva.
Život sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS) može biti nepodnošljiv. Međutim, neke dobronamjerne navike mogu učiniti više štete nego koristi. Evo što kažu stručnjaci, koja je navika br. 1 koje se morate odreći ako imate IBS.
Što je IBS?
IBS je kronični gastrointestinalni poremećaj koji zahvaća debelo crijevo i pogađa milijune ljudi. Karakterizira ga niz simptoma, uključujući bolove u trbuhu, grčeve, nadutost, plinove i promjene u navikama pražnjenja crijeva, poput proljeva ili zatvora. Ozbiljnost simptoma može varirati od osobe do osobe i može značajno utjecati na kvalitetu života, otežavajući jedenje vani, uživanje u vremenu s prijateljima i istraživanje nove kuhinje.
Gastroenterolog tvrdi da je ovo najbolje voće za zdravlje vaših crijeva
Točan uzrok IBS-a nije u potpunosti shvaćen, ali se vjeruje da uključuje složenu interakciju čimbenika. To uključuje komunikaciju između crijeva i mozga, probleme s pokretljivošću crijeva, osjetljivost na hranu, stres i neravnotežu u crijevnim bakterijama. Za razliku od upalnih bolesti crijeva, poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa, IBS ne uzrokuje vidljiva oštećenja crijeva, što može uzrokovati teško dijagnosticiranje i učinkovito liječenje.
Iako je prehrana glavni uzročnik simptoma IBS-a, nije jedini.
Postoje mnogi drugi čimbenici koji mogu izazvati simptome IBS-a poput stresa, tjeskobe i lošeg sna, pa fokusiranje samo na hranu možda neće u potpunosti ublažiti simptome. Budući da simptome IBS-a mogu potaknuti različiti čimbenici, uključujući prehranu, stres i hormonalne promjene, upravljanje simptomima često zahtijeva personalizirani plan.
Navika broj 1 koje se morate odreći ako imate sindrom iritabilnog crijeva
Jedna od najčešćih pogrešaka koju ljudi s IBS-om čine je pretjerana restriktivnost prehrane. Izbacivanje potencijalnih okidača hrane može se činiti kao najbolji pristup. Međutim, ova navika može dugoročno pogoršati vaše stanje.
Mnogi ljudi s IBS-om također upadaju u zamku eliminacije više grupa namirnica u pokušaju da kontroliraju svoje simptome. Iako bi to moglo pružiti privremeno olakšanje, može dovesti do osjetljivijih crijeva, nedostataka u prehrani i općenito niže kvalitete života. Pretjerana restrikcija također može stvoriti krug tjeskobe i stresa oko hrane. To može biti posebno problematično, budući da je stres dobro poznati okidač za simptome.
U nekim slučajevima ovo restriktivno ponašanje može dovesti do stanja poput ortoreksije, nezdrave opsjednutosti jedenjem samo “čiste” ili “sigurne” hrane. To ne samo da ograničava raznolikost i uživanje u hrani, već može i pogoršati simptome IBS-a zbog nedostatka potrebnih hranjivih tvari koje podržavaju zdravlje crijeva.
Umjesto izbacivanja cijelih grupa namirnica ili ozbiljnog ograničavanja prehrane, učinkovitiji pristup je identificirati specifične okidače kroz strukturiranu kratkoročnu eliminacijsku dijetu pod vodstvom liječnika. To uključuje privremeno uklanjanje uobičajenih namirnica koje izazivaju i zatim njihovo postupno ponovno uvođenje kako bi se točno odredilo koje zapravo uzrokuju simptome. Ova metoda omogućuje vam održavanje uravnotežene prehrane dok još uvijek kontrolirate svoj IBS.
Drugi ključni čimbenik koji treba uzeti u obzir je uloga vlakana u vašoj prehrani. Iako su vlakna ključna za zdravlje probavnog sustava, količina vlakana koju konzumirate može značajno utjecati na simptome IBS-a. Kao i vrsta vlakana koje jedete. Na primjer, netopiva vlakna, koja se nalaze u cjelovitim žitaricama i nekom povrću, mogu pogoršati simptome kod nekih ljudi, osobito onih sklonih zatvoru. Topiva vlakna iz zobi, graha, voća i određenog povrća poput brokule, mrkve i zelenih mahuna mogu pomoći probavi simptomi, kaže nutricionistica Sheila Patterson.
H. A.