Alergija na sunce obuhvaća više različitih reakcija kože koje se mogu javiti ubrzo nakon izlaganja UV zračenju, a simptomi često uključuju svrbež, crvenilo i osip.
Alergija na sunce je skupni pojam koji obuhvaća nekoliko različitih stanja kože koja se javljaju nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti ili drugim izvorima ultraljubičastog (UV) zračenja. Najčešće se manifestira kao svrbežan osip, no kod nekih osoba reakcije mogu biti izraženije i značajno utjecati na kvalitetu života te ograničiti boravak na otvorenom.
Kod osjetljivih osoba koža reagira na UV zračenje na različite načine – simptomi se mogu pojaviti gotovo odmah ili tek nekoliko sati, pa čak i dana nakon izlaganja suncu. Promjene se najčešće razvijaju na dijelovima tijela koji su bili izravno izloženi, iako se u nekim slučajevima mogu proširiti i na neizloženu kožu.
Najčešći oblici alergije na sunce
Najpoznatiji oblik je polimorfna svjetlosna erupcija, ujedno i najčešći oblik sunčeve alergije. Češće se javlja kod mlađih osoba, osobito žena i osoba svjetlije puti. Očituje se pojavom sitnih kvržica, mrlja ili mjehurića nekoliko sati nakon izlaganja suncu, a prati je izražen svrbež.
Drugi oblik je solarna urtikarija, kod koje se koprivnjača javlja vrlo brzo – ponekad već unutar nekoliko minuta nakon izlaganja suncu. U težim slučajevima mogu se pojaviti i opći simptomi poput vrtoglavice, mučnine ili otežanog disanja.
Fotoalergijske reakcije nastaju kada određene tvari na koži, poput lijekova, krema za sunčanje, parfema ili kozmetike, reagiraju s UV zračenjem. Simptomi se tada mogu pojaviti odgođeno, nekoliko sati ili dana nakon izlaganja.
Poseban, rjeđi oblik je aktinični prurigo, koji se češće javlja kod osoba tamnije puti i može imati genetsku podlogu. Karakteristično je da se promjene mogu pojaviti i na dijelovima kože koji nisu bili izravno izloženi suncu.
Zašto dolazi do alergije na sunce?
Točni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni, no smatra se da u nastanku sudjeluju genetska predispozicija i reakcija imunološkog sustava na UV zračenje. Kod nekih osoba sunčeva svjetlost potiče oslobađanje histamina i upalni odgovor kože, što dovodi do pojave simptoma.
Rizik je veći kod osoba koje imaju obiteljsku povijest sličnih reakcija, kao i kod onih koje koriste određene lijekove ili dolaze u kontakt s kemikalijama koje povećavaju osjetljivost kože na sunce. Veću sklonost mogu imati i osobe s postojećim kožnim bolestima poput dermatitisa.
Simptomi koji mogu varirati od blagih do izraženih
Klinička slika može biti vrlo različita. Najčešće se javljaju crvenilo, svrbež, sitne kvržice, mjehurići te osjećaj peckanja ili žarenja kože. Kod jačih reakcija može doći do ljuštenja, oticanja ili stvaranja krasta.
U rjeđim slučajevima mogu se pojaviti i sustavni simptomi poput glavobolje, mučnine, slabosti ili otežanog disanja. Važno je naglasiti da alergija na sunce nije zarazna i ne prenosi se kontaktom.
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza se temelji na razgovoru s pacijentom, opisu simptoma te analizi lijekova i proizvoda koje osoba koristi. U nekim slučajevima provodi se fototestiranje, pri kojem se koža izlaže kontroliranim izvorima svjetlosti kako bi se utvrdila reakcija.
Ponekad se koriste i patch testovi za otkrivanje alergena, dok je biopsija kože rijetko potrebna.
Liječenje i kontrola simptoma
Najvažnija mjera je izbjegavanje ili smanjenje izlaganja suncu. Kod blažih oblika simptomi često prolaze spontano nakon prestanka izlaganja UV zračenju.
Kod izraženijih reakcija primjenjuju se antihistaminici, kortikosteroidne kreme ili oralni lijekovi koji ublažavaju upalu i svrbež. U određenim slučajevima koristi se i fototerapija, odnosno kontrolirano izlaganje UV svjetlu kako bi se postupno povećala tolerancija kože.
Prevencija i život s osjetljivošću na sunce
Iako ne postoji način da se alergija na sunce u potpunosti spriječi, simptomi se mogu značajno ublažiti pravilnim navikama. Preporučuje se izbjegavanje sunca u najjačem dijelu dana, nošenje zaštitne odjeće te redovita primjena krema sa zaštitnim faktorom 30 ili više.
Također je važno izbjegavati poznate okidače, uključujući određene lijekove i kozmetičke proizvode, a korisna može biti i dodatna zaštita prostora poput UV zaštitnih folija na prozorima.
Iako se kod nekih osoba simptomi s vremenom povuku, kod drugih alergija na sunce može trajati godinama. U većini slučajeva reakcije prolaze bez trajnih posljedica, no ponekad je potrebno dugoročno prilagoditi životni stil kako bi se spriječile ponovne epizode.
(Ordinacija.hr)
