Tenzijska glavobolja pogađa gotovo devedeset posto ljudi u nekom trenutku života, stvarajući iscrpljujući osjećaj pritiska kao da nam je glava u škripcu. Iako nije opasna po život poput nekih drugih stanja, ona može značajno narušiti svakodnevicu i produktivnost, no srećom postoje vrlo učinkovite metode samopomoći i prevencije.
Tenzijska glavobolja, medicinski poznata kao najčešći oblik primarne glavobolje, predstavlja tihu epidemiju modernog doba koja pogađa milijune ljudi diljem svijeta, a karakterizira je specifičan osjećaj tupe, kontinuirane boli koja se najčešće opisuje kao stezanje čvrstog obruča ili trake oko čela, sljepoočnica i stražnjeg dijela vrata. Za razliku od migrena koje su često praćene mučninom, povraćanjem i osjetljivošću na svjetlo, tenzijska glavobolja rijetko izaziva probavne smetnje, ali stvara uporan pritisak koji može trajati od samo trideset minuta pa sve do iscrpljujućih sedam dana u kontinuitetu. Ovaj tip boli obično je obostran, što znači da zahvaća obje strane glave podjednako, a njezin intenzitet varira od blagog do umjerenog, pri čemu fizička aktivnost poput penjanja stepenicama obično ne pogoršava simptome, što je ključna razlika u odnosu na migrenske napadaje. Ova vrsta glavobolje često se javlja u epizodama, no ako se ne tretira pravilno ili ako su uzroci kronični, može prijeći u stanje koje zahtijeva dugotrajno liječenje i značajno utječe na kvalitetu života pojedinca.
Emocionalni stres, anksioznost i depresija vodeći su okidači
Iako točan mehanizam nastanka tenzijske glavobolje još uvijek nije u potpunosti razjašnjen, medicinska zajednica slaže se da je ona usko povezana s pojačanom napetošću i kontrakcijama mišića u području vrata, lica, čeljusti i vlasišta, što je često izravna posljedica suvremenog načina života. Emocionalni stres, anksioznost i depresija vodeći su okidači, jer tijelo na psihičku napetost reagira fizičkim grčenjem, posebno u ramenom pojasu, no jednako su opasni i fizički faktori poput dugotrajnog sjedenja ispred računala, lošeg držanja, gledanja u ekrane pametnih telefona s pognutom glavom te naprezanja očiju. Osim toga, spavanje u hladnoj prostoriji ili u neprirodnom položaju vrata može izazvati jutarnje glavobolje, dok bruksizam, odnosno nesvjesno škrgutanje zubima tijekom sna, stvara ogroman pritisak na temporomandibularni zglob i rezultira bolovima u sljepoočnicama. Dehidracija, preskakanje obroka, prekomjerna konzumacija kofeina ili pak nagli prestanak njegova unosa, kao i konzumacija alkohola, dodatni su faktori rizika koje mnogi zanemaruju, a koji mogu u trenutku pokrenuti bolnu epizodu.
Kada nastupi bol, instinktivna reakcija većine ljudi je posezanje za lijekovima protiv bolova koji se mogu kupiti bez recepta, poput ibuprofena, paracetamola ili aspirina, i iako su oni vrlo učinkoviti za povremeno ublažavanje simptoma, stručnjaci upozoravaju na opasnost od prekomjerne upotrebe. Naime, uzimanje analgetika više od tri dana tjedno može dovesti do takozvanih povratnih glavobolja uzrokovanih lijekovima, stvarajući začarani krug u kojem lijek koji bi trebao liječiti bol zapravo postaje njezin uzrok. Umjesto isključivog oslanjanja na farmakologiju, preporučuje se kombinacija metoda samopomoći koje uključuju primjenu toplih ili hladnih obloga, ovisno o tome što pacijentu više odgovara; toplina opušta zgrčene mišiće vrata i ramena, dok hladni oblozi na čelu mogu umrtviti bol i smanjiti upalu. Hidratacija je također ključna, pa se savjetuje ispijanje velikih količina vode čim se osjete prvi simptomi, a od velike pomoći može biti i povlačenje u mirnu, zamračenu prostoriju te kratki odmor od ekrana i buke kako bi se živčani sustav primirio.
Redoviti san, uspostavljanje pravilnog ritma spavanja i buđenja te ergonomska prilagodba radnog mjesta kako bi se smanjilo opterećenje na kralježnicu, nužni su koraci za svakoga tko pati od kroničnih tenzijskih glavobolja.
Prevencija i dugoročno upravljanje tenzijskim glavoboljama zahtijevaju holistički pristup koji uključuje promjenu životnih navika, a jedan od najvažnijih aspekata je učenje tehnika upravljanja stresom. Kognitivno-bihevioralna terapija, biofeedback i mindfulness meditacija dokazano pomažu ljudima da prepoznaju stresne situacije i reagiraju na njih smirenije, sprječavajući tako fizičku manifestaciju stresa u obliku mišićne napetosti. Redoviti san, uspostavljanje pravilnog ritma spavanja i buđenja te ergonomska prilagodba radnog mjesta kako bi se smanjilo opterećenje na kralježnicu, nužni su koraci za svakoga tko pati od kroničnih tenzijskih glavobolja. Masaža dubokog tkiva, posebno u području vrata i ramena, može razbiti bolne čvorove u mišićima, a čak i kratke pauze tijekom radnog vremena uz svjesno opuštanje čeljusti i spuštanje ramena mogu napraviti veliku razliku u prevenciji napadaja.
Jednostavne vježbe koje donose trenutno olakšanje
Fizička aktivnost, paradoksalno, može biti najbolje rješenje za bol, pod uvjetom da je riječ o laganim vježbama istezanja koje ciljaju na opuštanje gornjeg dijela leđa i vrata, a ne o intenzivnom treningu koji bi mogao pogoršati stanje. Jedna od najučinkovitijih vježbi je lagano istezanje vrata gdje se uho polako spušta prema ramenu dok se suprotna ruka drži iza leđa, zadržavajući položaj dvadesetak sekundi kako bi se istegnuo trapezni mišić. Također, vrlo je korisna vježba “uvlačenja brade” gdje se glava povlači unatrag kao da želite napraviti podbradak, čime se ispravlja vratna lordoza uzrokovana gledanjem u ekrane. Kružni pokreti ramenima unatrag te istezanje prsnih mišića na dovratku vrata pomažu otvoriti prsni koš i smanjiti pogrbljenost koja je čest uzrok tenzije. Joga položaji poput “položaja djeteta” ili “mačke i krave” izvrsni su za opuštanje cijele kralježnice i poticanje dubokog disanja koje dodatno smiruje živčani sustav i smanjuje percepciju boli.
Kada je vrijeme za stručnu pomoć i posjet liječniku?
Iako se većina tenzijskih glavobolja može uspješno liječiti kod kuće, postoje situacije kada je nužno potražiti liječničku pomoć kako bi se isključila ozbiljnija stanja. Ako doživite “najgoru glavobolju u životu” koja nastupi naglo i eksplozivno, ako je glavobolja praćena visokom temperaturom, ukočenim vratom, zbunjenošću, problemima s vidom, govorom ili gubitkom ravnoteže, potrebno je odmah nazvati hitnu pomoć. Također, ako primijetite da se obrazac vaših glavobolja mijenja, da postaju učestalije ili da lijekovi koji su prije djelovali više ne pomažu, vrijeme je za posjet liječniku opće prakse koji vas može uputiti neurologu. Neurolog će detaljnim pregledom utvrditi postoje li neurološki ispadi i po potrebi zatražiti dodatne pretrage, dok bi osobe koje pate od anksioznosti ili depresije trebale razmisliti i o posjetu psihologu ili psihijatru, jer rješavanje mentalnih uzroka često dovodi do nestanka fizičkih simptoma. Trudnice bi se posebno trebale konzultirati s liječnikom prije uzimanja bilo kakvih lijekova.
( Ordinacija.hr )
