Saznajte kako male, svakodnevne promjene u spavanju, prehrani, fizičkoj aktivnosti i vježbama mozga mogu značajno poboljšati pažnju, memoriju i emocionalnu ravnotežu vaše djece.
Današnja djeca odrastaju u svijetu punom informacija, tehnologije i stalnih stimulacija. Brzi videozapisi, mobilni uređaji, društvene mreže i online igrice čine svakodnevicu vrlo zahtjevnom za razvoj pažnje i koncentracije. Roditelji često primjećuju da njihova djeca teško održe fokus, lako gube koncentraciju ili se osjećaju preopterećeno školskim obavezama.
Uz to, sve veći akademski pritisak i ubrzani tempo života mogu dodatno opteretiti djecu, dok su tjelesna aktivnost, kvalitetan san i pravilna prehrana često zanemareni. Sve to postavlja izazov kako podržati optimalan razvoj mozga i emocionalnu stabilnost djece u ovom modernom okruženju. Svjetski poznati neurolog, dr. Majid Fotuhi, MD, Ph.D., za Newsweek ističe da su te brige potpuno opravdane.
– Ono što roditelji primjećuju nije da su djeca manje sposobna, nego da se njihovi mozgovi oblikuju u okruženju koje prirodno ne podržava duboku koncentraciju, emocionalnu ravnotežu ili učvršćivanje memorije – objašnjava Fotuhi.
Fotuhi, izvanredni profesor na Johns Hopkins University i autor knjige The Invincible Brain koja izlazi u ožujku 2026., ističe da su dječji mozgovi danas pod većim opterećenjem nego ikada prije.
Moderni izazovi za dječji mozak
Jedan od najvećih problema je tzv. moderna „ekonomija pažnje“. Brzi videozapisi, stalne obavijesti i algoritamski odabrani sadržaj uče mozak da traži instant nagrade, zbog čega dugotrajna koncentracija u učionici postaje teška. Istovremeno, djeca spavaju manje, manje se kreću i osjećaju veći akademski pritisak nego prethodne generacije.
S neurološke strane, ovo je ključno jer mreže mozga koje su odgovorne za pažnju, regulaciju emocija i izvršne funkcije još su u razvoju kroz djetinjstvo i adolescenciju. – Te mreže su vrlo osjetljive na stil života. Ako je mozak stalno preopterećen, umoran i pod stresom, te mreže postaju neučinkovite. Nisu pokvarene, nego nedovoljno trenirane – kaže Fotuhi.
Zbog toga dijete može satima igrati videoigre s velikom koncentracijom, ali se teško nositi s matematičkim zadacima. – Kapacitet mozga je dinamičan. Može oslabiti pod pritiskom, ali se također može ojačati pravim stimulansima – dodaje stručnjak.
Utjecaj životnog stila
Životni stil ima snažan utjecaj na razvoj mozga. Nepravilno spavanje čini mozak „maglovitim“ i impulzivnim. Prehrana bogata ultra-prerađenom hranom može usporiti protok krvi i povećati upale. Kronični stres stavlja mozak u „način preživljavanja“, smanjujući memorijske centre i otežavajući učenje. Nedostatak tjelesne aktivnosti uskraćuje mozak za faktore rasta koji podržavaju pažnju i emocionalnu ravnotežu.
Dobra vijest, kaže Fotuhi, jest da su ti učinci reverzibilni. Na temelju svojih istraživanja i kliničkog iskustva, preporučuje pet konkretnih koraka kojima roditelji mogu ojačati mozak svog djeteta u razdoblju od osam do 12 tjedana.
Pet koraka za jači mozak djeteta
1. Stabilizirajte spavanje
Postavite dosljedno vrijeme za spavanje i buđenje, čak i vikendom. Ekrane uklonite barem sat vremena prije spavanja.
2. Pravilna prehrana
Obroci bogati proteinima, povrćem, voćem, zdravim mastima i cjelovitim žitaricama podržavaju mozak. Smanjite ultra-prerađene grickalice i zaslađena pića. – Hranu gledajte kao gorivo za mozak, a ne samo kalorije – savjetuje Fotuhi.
3. Redovita fizička aktivnost
Ciljajte na 30 do 60 minuta dnevno – bilo kroz sport, šetnju, biciklizam ili aktivnu igru.
4. Struktura kod kuće
Vizualni rasporedi, jasne rutine i definirani periodi rada i odmora smanjuju stres i oslobađaju kognitivne resurse za učenje.
5. Namjerno treniranje mozga
Igre za radnu memoriju, vježbe pažnje, mindfulness prakse te trening organizacije i upravljanja vremenom direktno jačaju kognitivne mreže.
Kada se ovi koraci kombiniraju i prilagode svakom djetetu, roditelji često primijete vidna poboljšanja unutar osam do 12 tjedana – ne samo u školskim rezultatima, nego i u samopouzdanju, emocionalnoj ravnoteži i obiteljskoj harmoniji, zaključuje dr. Fotuhi.
(Ordinacija.hr)
