Putnička dijareja najčešće nastaje zbog kontaminirane hrane i vode, a donosimo pregled simptoma, liječenja i učinkovitih savjeta za prevenciju.
Putovanja su za mnoge sinonim za opuštanje, nova iskustva i upoznavanje drugih kultura, no za velik broj putnika ona sa sobom nose i određene zdravstvene rizike. Jedan od najčešćih i najneugodnijih je upravo putnička dijareja, koja može pokvariti godišnji odmor, poslovno putovanje ili avanturu na drugom kraju svijeta.
Najčešće se, piše Verywell Health, javlja kod osoba koje putuju u zemlje s drugačijim higijenskim standardima, klimom i prehrambenim navikama nego na koje su navikle. Iako se u većini slučajeva radi o blažem i prolaznom stanju, kod nekih osoba simptomi mogu biti izraženi, dugotrajni i zahtijevati liječničku pomoć.
Razumijevanje uzroka, prepoznavanje simptoma te pravilno liječenje i prevencija ključni su kako bi se smanjio rizik od komplikacija i kako bi putovanje prošlo što ugodnije.
Što uzrokuje putničku dijareju?
Putnička dijareja najčešće nastaje konzumacijom kontaminirane hrane ili vode. U oko 80 do 90% slučajeva uzrok su bakterije, no dijareju mogu izazvati i virusi, paraziti ili trovanje hranom uzrokovano toksinima koje bakterije proizvode u hrani.
Bakterije i virusi obično izazivaju simptome unutar 6 do 72 sata od izlaganja. Ako je uzročnik parazit, simptomi se mogu pojaviti tek nakon jednog do dva tjedna. Trovanje hranom uzrokovano bakterijskim toksinima može se javiti već nekoliko sati nakon konzumacije, a najčešće prolazi unutar 12 do 24 sata.
Liječenje putničke dijareje ovisi o težini simptoma i može uključivati mirovanje, povećan unos tekućine, lijekove bez recepta ili, u određenim slučajevima, antibiotike.
Simptomi putničke dijareje
Simptomi putničke dijareje razlikuju se ovisno o uzročniku, ali najčešće uključuju:
- Grčeve u trbuhu (blage do jake)
- Krv u stolici
- Povišenu tjelesnu temperaturu
- Povraćanje
- Vodenastu stolicu
Trajanje simptoma također ovisi o uzroku:
- Virusna dijareja najčešće traje 2 do 3 dana
- Bakterijska dijareja obično traje 3 do 7 dana ako se ne liječi, a u težim slučajevima može potrajati i nekoliko tjedana
- Dijareja uzrokovana protozoama (jednostaničnim parazitima) može trajati mjesecima bez odgovarajućeg liječenja
Kada se obratiti liječniku
Iako se većina slučajeva putničke dijareje povlači spontano, važno je potražiti liječničku pomoć ako se javi bilo koji od sljedećih simptoma:
- Krv u stolici
- Znakovi dehidracije poput ubrzanog pulsa ili disanja, jake žeđi, vrtoglavice ili upalih očiju i obraza
- Visoka temperatura praćena povraćanjem, vrtoglavicom i jakim bolovima
- Dugotrajna i izrazito jaka dijareja koja traje dulje od dva dana
Liječenje antibioticima
Antibiotici se ne preporučuju kod blage putničke dijareje, odnosno kod stanja koje je podnošljivo i ne ometa svakodnevne aktivnosti.
Njihova se primjena izbjegava i zbog rizika od razvoja otpornosti bakterija na antibiotike te mogućnosti razvoja infekcije bakterijom Clostridium difficile.
Antibiotska terapija razmatra se u slučaju teške dijareje, osobito ako je praćena znakovima šoka, niskim krvnim tlakom ili upornom povišenom temperaturom. Također se može razmotriti kod osoba s povećanim rizikom, poput starijih od 70 godina, osoba oslabljenog imuniteta ili onih s kroničnim bolestima.
Trudnice, osobe s upalnim bolestima crijeva ili one kod kojih dijareja ne prolazi unutar tjedan dana mogu se testirati kako bi se utvrdio uzročnik i odabrao najprikladniji antibiotik.
Najčešće korišteni antibiotici uključuju:
- Fluorokinolone poput ciprofloxacina i levofloxacina, koji su često prvi izbor, osim u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji gdje se zbog češće otpornosti bakterija koriste druge terapije
- Rifamicine (rifaximin, rifamycin SV), koji se koriste kod neinvazivnih sojeva E. coli, dok se azitromicin može koristiti kod invazivnih uzročnika
- Azitromicin, koji se u nekim zemljama zbog porasta otpornosti koristi selektivno; obično se daje u jednoj dozi od 1000 mikrograma ili podijeljeno u dvije doze istog dana
Lijekovi bez recepta
Kod blažih oblika putničke dijareje mogu pomoći i lijekovi bez recepta:
- Loperamid (Imodium) može se koristiti za smanjenje učestalosti stolice i osjećaja hitnosti, ali se ne smije koristiti ako postoji povišena temperatura ili krv u stolici
- Bismut subsalicilat (Pepto-Bismol) može umiriti želudac te ima blago antibakterijsko i antacidno djelovanje
Održavanje hidracije
Dijareja dovodi do značajnog gubitka tekućine i elektrolita, zbog čega je važno spriječiti dehidraciju:
- Piti 8 do 10 čaša bistre tekućine dnevno, ponajprije vode ili oralnih rehidracijskih otopina
- Nakon svake rijetke stolice popiti dodatnu čašu tekućine
- Konzumirati hranu bogatu kalijem poput banana ili voćnih sokova
- Nadoknađivati elektrolite putem sportskih napitaka ili oralnih rehidracijskih otopina
Rizici dugotrajne dijareje
U većini slučajeva putnička dijareja prolazi unutar nekoliko dana do dva tjedna. Ako potraje, povećava se rizik od ozbiljnih komplikacija, uključujući anemiju, probleme s bubrezima, infekcije i poremećaj ravnoteže elektrolita.
Važno je naglasiti da preboljena putnička dijareja ne stvara imunitet, pa se može ponovno pojaviti čak i tijekom istog putovanja.
Kako izbjeći kontaminaciju
Najbolja prevencija putničke dijareje je izbjegavanje potencijalno kontaminiranih izvora:
- Sirovo voće i povrće koje nije oprano sigurnom vodom, oguljeno ili termički obrađeno
- Hrana s bifea i uličnih štandova
- Nepasterizirano mlijeko i mliječni proizvodi
- Školjke
- Dodirivanje usta neopranim rukama
- Voda iz slavine, uključujući led
Redovito pranje ruku ili korištenje dezinfekcijskih sredstava na bazi alkohola iznimno je važno.
Destinacije s povećanim rizikom
Putnička dijareja može se javiti bilo gdje, no rizik je veći u:
- Africi
- Aziji (osim Južne Koreje i Japana)
- Srednjoj i Južnoj Americi
- Meksiku
- Na Bliskom istoku
Oporavak crijeva nakon dijareje
Tijekom trajanja dijareje preporučuje se izbjegavati alkohol, kofein, mliječne proizvode, masnu i začinjenu hranu, kao i proizvode koji sadrže fruktozu ili zaslađivače poput sorbitola, manitola i ksilitola.
Nakon smirivanja simptoma savjetuje se postupni povratak uobičajenoj prehrani. Budući da antibiotici mogu poremetiti crijevnu mikrobiotu, korisno je razmotriti uzimanje probiotika kako bi se obnovila ravnoteža dobrih bakterija u crijevima.
(Ordinacija.hr)
