Lajmska bolest ne mora se uvijek prepoznati po karakterističnom crvenom osipu. Umor, temperatura, bolovi u zglobovima te neurološke i srčane tegobe mogu se pojaviti tjednima ili mjesecima nakon infekcije.
Lajmska bolest jedna je od najpoznatijih bolesti koje prenose krpelji, a uzrokuje je bakterija Borrelia burgdorferi. Do infekcije dolazi nakon ugriza zaraženog krpelja, najčešće ako krpelj ostane pričvršćen dovoljno dugo – obično 48 do 72 sata.
Bolest se može razvijati u nekoliko faza, a simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Iako je najpoznatiji znak lajmske bolesti crveni osip koji se širi oko mjesta ugriza, važno je znati da se ne pojavljuje kod svih oboljelih te da bolest može izazvati i niz drugih simptoma.
Prvi znak često je karakterističan osip
Najčešći rani znak lajmske bolesti je erythema migrans, odnosno migrirajući eritem – kružni osip koji se pojavljuje na mjestu ugriza krpelja.
Najčešće nastaje između sedam i 14 dana nakon ugriza, no može se pojaviti već nakon tri dana ili čak mjesec dana kasnije. Procjenjuje se da se javlja kod oko 72 posto osoba s lajmskom bolešću.
Budući da njegov izgled može varirati, svaku neobičnu promjenu na koži nakon ugriza krpelja treba pokazati liječniku, osobito ako osoba živi ili je boravila na području gdje su krpelji česti.
Osip može izgledati kao:
- crveni prsten s tamnijim ili ljubičastim područjem u sredini
- crveni rub s crvenim središtem i ljubičastim prijelazom između tih područja
- karakterističan izgled „mete“ – crveni krug oko jasnijeg područja i crveno središte
- osip koji svrbi, topao je na dodir i ponekad bolan
- promjena koja se postupno širi i može doseći veličinu od 18 do 35 centimetara
- osip koji obično traje oko dva tjedna
Važno je napomenuti da osip u početku može biti malen i ne mora odmah izgledati poput klasične „mete“.
Simptomi lajmske bolesti mogu podsjećati na gripu
U ranoj fazi infekcije često se javljaju simptomi slični gripi. Oni uključuju:
- povišenu temperaturu
- zimicu
- glavobolju
- izražen umor
- bolove u mišićima
- bolove u zglobovima
- povećane limfne čvorove
Za razliku od obične virusne infekcije, simptomi lajmske bolesti mogu potrajati dulje ili se povremeno vraćati.
Što se događa ako se lajmska bolest ne liječi?
Ako se infekcija ne prepozna i ne liječi, bakterija se može proširiti iz područja ugriza na druge dijelove tijela, uključujući živčani sustav, srce, zglobove i kožu. Tada se simptomi mogu pojaviti tjednima, mjesecima, pa čak i godinama nakon prvotne infekcije.
Neurološki simptomi lajmske bolesti
Lajmska bolest može zahvatiti živčani sustav i uzrokovati različite tegobe, među kojima su:
- privremena paraliza mišića lica, odnosno spuštanje jedne strane lica (Bellova paraliza)
- bolovi uzrokovani oštećenjem živaca
- utrnulost, trnci ili probadajuća bol u rukama i nogama
- slabost mišića i poteškoće s pokretima
- gubitak sluha
Kod neliječene infekcije mogu se pojaviti i suptilnije promjene, poput:
- problema s pamćenjem
- poteškoća s koncentracijom
- osjećaja „magle u glavi“
- promjena raspoloženja ili kvalitete sna
- izraženog i dugotrajnog umora
Neurološke komplikacije mogu se razviti tjednima, mjesecima ili godinama nakon infekcije. Javljaju se kod približno 10 do 12 posto oboljelih i mogu trajati nekoliko tjedana ili mjeseci.
Lajmska bolest može utjecati i na oči
Kod nekih osoba infekcija može uzrokovati upalu oka i probleme s vidom, uključujući:
- osjetljivost na svjetlost
- gubitak sposobnosti razlikovanja boja
- zamućen vid
- dvostruki vid
Srčane komplikacije su rijetke, ali mogu biti ozbiljne
Oko jedan posto osoba s lajmskom bolešću razvije srčane probleme povezane s tzv. Lajmskim karditisom – upalom srca koja može dovesti do poremećaja provođenja električnih impulsa u srcu. Uz pravodobno liječenje, ovo stanje najčešće traje samo nekoliko dana ili tjedana.
Mogući simptomi uključuju:
- nepravilan rad srca
- bol u prsima
- vrtoglavicu ili osjećaj nesvjestice
- nedostatak zraka
Kožne promjene koje se mogu pojaviti kod širenja infekcije
Ako se bakterija proširi na druge dijelove kože, mogu nastati:
- višestruki osipi erythema migrans na mjestima udaljenima od ugriza
- mali ovalni osipi koji se ne povećavaju, često na licu i udovima
- plavkasto-crvena kvržica poznata kao borrelijski limfocitom
Kod osoba koje su u Europi zaražene neliječenom lajmskom bolešću mogu se razviti i trajne promjene kože, posebno na šakama i stopalima. Koža može postati tvrđa, zadebljana i naborana, uz stvaranje dubokih linija. U vrlo rijetkim slučajevima dugotrajna infekcija može biti povezana s razvojem rijetkog oblika tumora kože – kožnog B-staničnog limfoma.
Komplikacije koje se mogu razviti mjesecima nakon ugriza
Lajmski artritis
Jedna od poznatijih kasnijih komplikacija je lajmski artritis. Nakon nekoliko mjeseci neliječene infekcije bakterijom Borrelia burgdorferi, između 30 i 60 posto osoba može razviti ponavljajuće napade bolnih i otečenih zglobova.
Upala može trajati od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, a može se premještati s jednog zgloba na drugi. Najčešće je zahvaćeno koljeno, ali mogu biti pogođeni i:
- rame
- lakat
- čeljust
- ručni zglob
- kuk
- gležanj
Meningitis
Ako se bakterija proširi limfnim sustavom do mozga i kralježnične moždine, može izazvati meningitis. Lajmski meningitis može uzrokovati:
- temperaturu
- glavobolju
- ukočen vrat
- jaku osjetljivost na svjetlost
Hepatitis
Kod nekih osoba lajmska bolest može uzrokovati promjene u radu jetre. Iako nije česta komplikacija, dugotrajna infekcija može dovesti do hepatitisa, odnosno upale jetre.
Kada se treba javiti liječniku?
Nisu svi oboljeli od lajmske bolesti razvili klasične simptome, zbog čega je važno potražiti liječnički savjet ako se nakon ugriza krpelja pojave osip, temperatura ili neobične tegobe. Poseban oprez potreban je kod osoba koje su boravile na područjima gdje je lajmska bolest učestalija.
Dijagnoza se može potvrditi krvnim testovima, koji se ponekad moraju ponoviti kako bi se infekcija pouzdano potvrdila ili isključila. Ako se lajmska bolest otkrije, liječi se antibioticima. Što se ranije započne terapija, veća je vjerojatnost brzog oporavka, no čak i kasnije faze bolesti često dobro reagiraju na liječenje.
Neki imaju simptome i nakon liječenja
Kod manjeg broja osoba simptomi se mogu nastaviti i nakon završetka antibiotske terapije. Stanje poznato kao sindrom post-liječenja lajmske bolesti (PTLDS) podrazumijeva tegobe koje traju dulje od šest mjeseci nakon liječenja.
Mogući simptomi uključuju:
- kronični umor
- bolove u tijelu
- poteškoće s koncentracijom („maglu u glavi“)
- bolove u mišićima
- promjene osjeta
- srčane tegobe
Stručnjaci još uvijek nisu potpuno sigurni zašto se ovaj sindrom razvija, no kod većine ljudi simptomi se s vremenom postupno poboljšavaju.
(Ordinacija.hr)
