Stručnjaci objašnjavaju što je istina, a što zabluda o LDL-u, HDL-u i kako pravilno brinuti o zdravlju srca.
Kolesterol je često spominjana tvar u medicinskim i prehrambenim člancima, ali oko njega kruži mnogo mitova. Iako nosi “loš glas”, kolesterol je ključna komponenta staničnih membrana svih životinjskih stanica i neophodan je za život. Sudjeluje u proizvodnji steroidnih hormona, vitamina D i žučnih kiselina. Bez kolesterola, tijelo ne bi moglo preživjeti.
Problem nastaje kada je kolesterol u krvi povišen. On se, zajedno s mastima i kalcijem, nakuplja u naslagama na stijenkama arterija, što s vremenom sužava krvne žile. Takvo stanje povećava rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih komplikacija, uključujući srčani i moždani udar.
Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), piše Medical News Today, u razdoblju 2015.–2016., 12% odraslih osoba u SAD-u imalo je povišeni kolesterol, dok Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da povišene razine kolesterola godišnje uzrokuju oko 2,6 milijuna smrtnih slučajeva.
Međutim, o kolesterolu postoje i brojni mitovi, a dr. Edo Paz, kardiolog i potpredsjednik Medical u K Health, dr. Robert Greenfield, certificirani kardiolog, lipidolog i internist u MemorialCare Heart & Vascular Institute u Orange Coast Medical Center i dr. Alexandra Lajoie, neinvazivni kardiolog u Providence Saint John’s Health Center, izdvajaju 9 najčešćih.
1. Mit: Sav kolesterol je loš
Kolesterol je vitalna tvar, a njegov manjak u organizmu može biti opasan. Problem nastaje kada ga je previše. U tijelu se kolesterol prenosi lipoproteinima – molekulama koje se sastoje od masti i proteina. Postoje dvije glavne vrste:
- LDL (lipoprotein niske gustoće) – poznat kao “loš” kolesterol, prenosi kolesterol iz jetre do stanica. Visoke razine LDL-a u krvi mogu dovesti do nakupljanja plaka u arterijama i povećati rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
- HDL (lipoprotein visoke gustoće) – poznat kao “dobar” kolesterol, vraća kolesterol natrag u jetru, gdje se uklanja iz tijela, čime se smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
– Kolesterol sam po sebi nije loš. To je nevina supstanca koja se u današnjem modernom životu neadekvatno koristi. Naša tijela nisu dizajnirana za okruženje u kojem hrane ima u izobilju, pa kada je kolesterol u višku, taloži se u našem tijelu. Taj centar taloženja često može biti u krvnim žilama i tada postaje problem – pojašnjava dr. Greenfield.
2. Mit: Ako sam zdrave tjelesne težine, ne mogu imati visok kolesterol
Zdrava težina ne jamči optimalan kolesterol. Genetska predispozicija igra ključnu ulogu. Na primjer, osobe s obiteljskom hiperkolesterolemijom ne obrađuju kolesterol učinkovito i mogu imati visoke razine LDL-a bez obzira na tjelesnu težinu. Ova mutacija javlja se kod otprilike 1 od 200 osoba.
– Kolesterol je funkcija prehrane, ali i genetike. Neki ljudi se rađaju s genetskom tendencijom da ne obrađuju kolesterol učinkovito. To je poznato kao obiteljska hiperkolesterolemija i može biti vrlo česta – objašnjava Greenfield.
Dr. Paz dodaje da čak i osobe normalne tjelesne težine mogu imati povišeni kolesterol, a ostali faktori uključuju prehranu, tjelovježbu, pušenje i unos alkohola.
3. Mit: Visok kolesterol uzrokuje simptome
Povišeni kolesterol u većini slučajeva ne izaziva nikakve simptome. Oni se pojavljuju, upozorava Paz, tek kada kolesterol dugotrajno oštećuje srce i krvne žile, što može dovesti do angine, srčanog udara ili iznenadne smrti. Stoga je važno redovito testirati kolesterol vađenjem krvi.
– Visok kolesterol dovodi do tihog nakupljanja naslaga u arterijama sve dok stanje ne postane dovoljno ozbiljno da izazove moždani ili srčani udar – dodaje Lajoie.
4. Mit: Ako jedem puno kolesterola, moji nivoi će se automatski povećati
Prehrana utječe na kolesterol, ali nije jednostavna “veza uzrok-posljedica”. Konzumacija hrane bogate kolesterolom, poput jaja, crvenog mesa i sireva, može povećati LDL, ali šećeri i jednostavni ugljikohidrati također igraju važnu ulogu u povišenju kolesterola.
– Ne kupujemo kolesterol u trgovini, ali jedemo crveno meso, sireve i jaja. To povećava LDL, “loši” kolesterol, koji se taloži u arterijama – objašnjava Greenfield.
5. Mit: Svi bi trebali težiti istim ciljnim vrijednostima kolesterola
Ciljne vrijednosti kolesterola ovise o individualnom riziku.
– Ako ste zdravi i nemate srčane bolesti, LDL bi trebao biti manji od 100 mg/dl. Ako imate srčanu bolest, moždani udar ili dijabetes, ciljna razina je manja od 70 mg/dl – ističe Paz.
6. Mit: Samo muškarci trebaju brinuti o kolesterolu
Povišeni kolesterol jednako pogađa muškarce i žene. Podaci CDC-a pokazuju da je u SAD-u 2015.–2018., 12,1% žena i 10,5% muškaraca imalo visok ukupni kolesterol.
– Žene gube zaštitni učinak estrogena nakon menopauze i tada im se povećava rizik od bolesti srca. Budući da žene žive dulje, godišnje bilježe više srčanih udara od muškaraca. Kada dožive srčani udar, imaju lošije ishode nego muškarci – ističe Greenfield.
7. Mit: Ne mogu ništa učiniti za kolesterol
Promjene u životnom stilu značajno utječu na kolesterol. Održavanje zdrave težine, pravilna prehrana, redovita tjelovježba, izbjegavanje pušenja i alkohola, savjetuje Paz, učinkoviti su načini za snižavanje kolesterola. Ako je potrebno, dodaje, liječnik može propisati statine ili nove lijekove poput PCSK-9 inhibitora.
– Dijeta i tjelovježba su prvi koraci i izuzetno su važni. Statini su vrlo učinkoviti i sigurni, a nove terapije, poput PCSK-9 inhibitora, mogu drastično smanjiti LDL – kaže Greenfield.
8. Mit: Ako uzimam statine, mogu jesti što želim
Statini smanjuju LDL, ali ne poništavaju učinke nezdrave prehrane.
– Ako jedete što želite i unosite previše kalorija, dobit ćete na težini. Prekomjerna težina, posebno oko trbuha, može dovesti do metaboličkog sindroma, preddijabetesa, stanja koje povećava rizik od srčanih bolesti. Statini nisu lijekovi za mršavljenje – objašnjava Greenfield.
9. Mit: Ako sam mlađi od 40, ne trebam kontrolirati kolesterol
Mnoge stručne organizacije preporučuju testiranje kolesterola već od 20. godine života.
– Što dulje krvne žile izložene previsokom kolesterolu, veći je rizik od kardiovaskularnih bolesti. Kod osoba s jakom obiteljskom predispozicijom testiranje treba početi ranije, a kod rijetkih genetskih poremećaja, poput homozigotne obiteljske hiperkolesterolemije, čak već s 2 godine – zaključuje Greenfield.
(Ordinacija.hr)
