Znanstvenici upozoravaju – testiranje na upalne markere poput CRP-a može pomoći u ranom otkrivanju rizika i spriječiti ozbiljne posljedice.
Upala u organizmu mogla bi biti razlog zašto i žene koje nemaju uobičajene čimbenike rizika ponekad dožive srčani ili moždani udar, pokazalo je novo istraživanje predstavljeno na sastanku Europskog kardiološkog društva u Madridu.
Kada nema klasičnih znakova rizika
Najčešći poznati čimbenici rizika za srčani i moždani udar su povišeni krvni tlak, visoki kolesterol, dijabetes i pušenje. Međutim, mnoge žene koje pretrpe ovakve događaje nemaju nijedan od tih problema.
Kako bi to bolje razumjeli, znanstvenici su tijekom čak 30 godina pratili 12.530 u početku zdravih žena koje nisu imale klasične čimbenike rizika. Rezultati su objavljeni u časopisu European Heart Journal.
Uloga C-reaktivnog proteina (CRP)
Ispitanice koje su na početku imale povišene razine C-reaktivnog proteina (CRP), markera upale u tijelu, bile su u znatno većem riziku:
- 77% veći rizik od koronarne bolesti srca,
- 39% veći rizik od moždanog udara,
- 52% veći rizik od bilo kojeg ozbiljnog kardiovaskularnog događaja.
Visoke vrijednosti definirane su kao više od 3 mg CRP-a po litri krvi, izmjerene visokoosjetljivim testom.
Zašto upala šteti srcu?
Iako promatračke studije ne mogu dokazati izravnu uzročnu vezu, poznato je da i niske razine upale tijekom vremena mogu potaknuti nastanak i rast plakova u arterijama. Takvi plakovi mogu oslabjeti, otpasti i izazvati stvaranje krvnih ugrušaka, glavnih uzroka srčanog i moždanog udara.
– Naši podaci jasno pokazuju da naizgled zdrave žene s upalom imaju značajan doživotni rizik. Trebamo ih prepoznati već u četrdesetima, kada mogu započeti preventivne mjere, a ne čekati da bolest uznapreduje u sedamdesetima, kada je često prekasno za promjenu – naglasio je voditelj studije dr. Paul Ridker s Instituta za srce i krvne žile pri Mass General Brighamu.
Mogu li statini pomoći?
Analiza podataka iz ranijih kliničkih ispitivanja pokazala je da terapija statinima može smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara za više od trećine kod žena koje imaju upalu, a nemaju druge čimbenike rizika.
– Naravno, nužno je uložiti napore u promjene životnih navika i ponašanja, no statini bi također mogli igrati važnu ulogu u smanjenju rizika kod ovih pacijentica – dodao je dr. Ridker.
Novi lijek protiv opasno visokog kolesterola
Osim statina, znanstvenici ispituju i nove mogućnosti za pacijente koji ne postižu zadovoljavajuće rezultate postojećom terapijom. Jedan od takvih lijekova je Leqvio (aktivna tvar: inklisiran), injekcijski pripravak švicarske kompanije Novartis.
Rezultati kliničkog ispitivanja
U 133 medicinska centra diljem Europe, 1.770 pacijenata koji nisu reagirali na standardne terapije nasumično je dobilo injekcije Leqvia ili placeba, uz već maksimalno podnošljive oralne lijekove poput statina.
- Nakon 90 dana, 84,9% pacijenata na Leqviu i samo 31% na placebu postigli su preporučene ciljne razine LDL („lošeg“) kolesterola.
- Nakon godinu dana, razine LDL-a smanjile su se u prosjeku za 59,5% kod Leqvia, dok je u placebo skupini pad iznosio tek 24,3%.
- Nuspojave povezane s mišićima bile su rjeđe kod Leqvia (11,9%) u usporedbi s placebom (19,2%).
Kako djeluje Leqvio?
Leqvio se daje dvaput godišnje i djeluje tako da blokira stvaranje proteina PCSK9 u jetri. Bez tog proteina jetra učinkovitije uklanja LDL kolesterol iz krvi. Na tržištu, ističu stručnjaci, postoje i drugi lijekovi koji ciljaju PCSK9, poput Amgenova Repathae, ali djeluju drugačijim mehanizmom.
– Inklisiran je praktična, učinkovita i dobro podnošljiva terapijska opcija za veliki broj rizičnih pacijenata koji ne reagiraju na druge lijekove za snižavanje masnoća u krvi – izjavio je profesor Ulf Landmesser iz Njemačkog srčanog centra Charité u Berlinu.
(Ordinacija.hr)
