Istraživanje Sveučilišta u Edinburghu pokazuje da doksiciklin, poznati antibiotik širokog spektra, može imati zaštitni učinak na mozak adolescenata i potencijalno smanjiti rizik od razvoja teškog mentalnog poremećaja.
Često propisivan antibiotik mogao bi pridonijeti smanjenju rizika od razvoja shizofrenije među adolescentima, otkrili su znanstvenici. Međunarodni tim znanstvenika sa Sveučilišta u Edinburghu do tog je zaključka došao analizom podataka iz opsežnog registra zdravstvene zaštite Finske.
Tim je proučio podatke prikupljene među više od 56.000 adolescenata koji su razgovarali sa psiholozima ili psihijatrima zbog raznih mentalnih poremećaja, a iz drugih su im razloga propisivani antibiotici.
Ustanovili su da je rizik od razvoja shizofrenije u grupi liječenoj antibiotikom doksiciklinom bio za 30 do 35% manji rizik u odnosu na razvoj iste bolesti među njihovim vršnjacima kojima su propisivani antibiotici iz druge skupine.
Doksiciklin i njegov učinak na mozak
Doksiciklin je antibiotik “širokog spektra” koji se obično koristi u liječenju infekcija i akni, a znanstvenici vjeruju da se njegov učinak na shizofreniju može povezati s djelovanjem toga lijeka na upalu i razvoj mozga.
I ranije provedene studije ukazuju na to da doksiciklin može smanjiti upalu u moždanim stanicama i utjecati na sinaptičko orezivanje – prirodni proces u kojemu mozak usavršava svoje neuronske veze. Njime je obuhvaćeno uklanjanje nepotrebnih komponenata, u ovome slučaju višak sinapsi, što je ključno za brzo i efikasno funkcioniranje mozga. Sinaptogeneza je naziv za proces u kojemu nastaju sinapse – mjesta gdje se odvija komunikacija između dvaju neurona.
Slikovito se može kazati da je mozak poput računala koje neprestano briše nepotrebne podatke stvarajući tako mjesta za nove, a to se odvija tijekom spavanja. Iznimno važna aktivnost mozga je sposobnost razgradnje starih neuronskih veza – što se naziva “sinaptičkim orezivanjem”.
No proces prekomjernog orezivanja povezan je s razvojem shizofrenije, teškoga mentalnog poremećaja koji se obično javlja u ranijoj adolescentskoj dobi i često je povezan s halucinacijama i sumanutim uvjerenjima.
Potencijal doksiciklina kao preventivne mjere
Tim je otkriće nazvao iznimno zanimljivim, istaknuvši da ukazuje na potencijal prenamjene postojećega, široko korištenog lijeka kao preventivne mjere u liječenju ove teške mentalne bolesti.
– Čak polovina ljudi kod kojih se razvije shizofrenija ranije je razgovarala sa stručnjacima službi za mentalno zdravlje djece i adolescenata zbog nekih drugih problema s mentalnim zdravljem – pojasnio je profesor Ian Kelleher, voditelj studije i profesor dječje i adolescentne psihijatrije na Sveučilištu u Edinburghu.
Izazovi i daljnja istraživanja
Kazao je i da liječnici “trenutačno ne raspolažu nikakvim konkretnim intervencijama za koje se pouzdano zna da smanjuju rizik od razvoja shizofrenije među ovim mladim ljudima”, no da im otkriće predstavlja izazov i poticaj da nastave s istraživanjima.
– S obzirom na to da je studija opservacijske prirode, a ne randomizirano kontrolno ispitivanje, to znači da ne možemo izvući čvrste zaključke o uzročno-posljedičnoj vezi, no ovo nam je otkriće golem poticaj za daljnja istraživanja zaštitnog učinka doksiciklina i ostalih protuupalnih oblika liječenja adolescentnih psihijatrijskih pacijenata kao načina potencijalnog smanjenja rizika od razvoja teških mentalnih bolesti u kasnijoj odrasloj dobi – rekao je Kelleher.
U studiji su sudjelovali znanstvenici sa Sveučilišta u Edinburghu, Sveučilišta u Ouluu, University Collegea u Dublinu i grupe St John of God Hospitaller Services Group, a financirao ju je Odbor za zdravstvena istraživanja. Rezultati studije objavljeni su u stručnome časopisu American Journal of Psychiatry.
(Hina)
