Nova pilot-studija pokazuje da nutritivna ketoza može poboljšati raspoloženje, kognitivne sposobnosti i opće blagostanje kod mladih odraslih.
Nova pilot-studija sa Sveučilišta Ohio State sugerira da ketogena dijeta može pomoći mladim odraslima u smanjenju simptoma velikog depresivnog poremećaja (MDD). Istraživanje je pratilo 16 studenata tijekom 10–12 tjedana, a rezultati su pokazali da su depresivni simptomi smanjeni za oko 70%. Sudionici su također zabilježili poboljšanja u općem blagostanju, kognitivnim sposobnostima, pa čak i skroman gubitak težine.
Prije uključivanja u keto dijetu, studenti su primali lijekove, savjetovanje ili oboje. Rezultati koji su objavljeni u časopisu Translational Psychiatry, pokazuju da nutritivna ketoza putem prehrane može biti korisna dodatna terapija uz standardno liječenje depresije i otvaraju vrata za veće kliničke studije.
Za usporedbu, ranija istraživanja pokazala su da lijekovi i savjetovanje smanjuju depresivne simptome za otprilike 50% u slično vremensko razdoblje.
– Smanjenje simptoma depresije od 70% u samo 10–12 tjedana impresivno je, posebno uz poboljšano blagostanje i pamćenje – istaknula je Shelly Dar, terapeutkinja specijalizirana za anksioznost i poremećaje raspoloženja.
Napomenula je, međutim, da se radi o malom pilot-istraživanju bez kontrolne skupine, pa se ne može sa sigurnošću tvrditi da je keto dijeta sama po sebi uzrokovala promjene.
Kako ketoza utječe na mozak?
Učinci ketogene dijete na neurološka stanja poput epilepsije dobro su dokumentirani, a sve više istraživača zanima potencijalne koristi ketoze za zdravlje mozga. Kada je tijelo u stanju ketoze, kako ističe Mike Kocsis, osnivač organizacije Balance My Hormones u UK, mozak prelazi s korištenja glukoze na ketone kao primarni izvor energije.
Ketoni djeluju kao signalne molekule koje mogu utjecati na kemiju mozga, poboljšati učinkovitost mitohondrija, smanjiti upale i stabilizirati razinu šećera u krvi, što je sve povezano s regulacijom raspoloženja.
Ketoni također mogu podržati ciklus GABA neurotransmitera, koji ima umirujući učinak i može pomoći u smanjenju anksioznosti te regulaciji emocija.
– Sudionici studije nisu samo imali niže rezultate depresije, već su pokazali i poboljšanu kognitivnu funkciju, što ukazuje na bolje ukupno zdravlje mozga – dodaje Kocsis.
Keto dijeta i drugi mentalni poremećaji
Rastući broj dokaza sugerira da ketogena dijeta može biti korisna i kod drugih mentalnih i neuroloških poremećaja, uključujući:
- shizofreniju
- ADHD
- bipolarni poremećaj
- Parkinsonovu bolest
- Alzheimerovu bolest
U maloj studiji iz 2024. na tri odrasle osobe zabilježena je potpuna remisija velikog depresivnog poremećaja i generaliziranog anksioznog poremećaja unutar 7–12 tjedana od početka nutritivne ketoze. Ipak, potrebne su veće studije kako bi se ovi rezultati potvrdili.
Keto dijeta nije zamjena za liječenje
Iako su rezultati obećavajući, stručnjaci upozoravaju da keto dijeta ne smije zamijeniti lijekove ili profesionalnu terapiju.
– Prehranu treba gledati kao dodatak, a ne zamjenu terapiji ili antidepresivima. Studija je provedena dok su studenti nastavili s uobičajenim lijekovima i savjetovanjem, što je siguran pristup – pojašnjava Dar.
Kocsis ističe da prehrambene intervencije poput keto dijete trebaju biti komplementarne, a ne zamjena za standardno liječenje. Također upozorava na moguće rizike, odnosno kako keto dijeta može biti društveno izolirajuća, teško ju je dugoročno pratiti, a može biti i problematična kod osoba s poviješću poremećaja prehrane.
Savjeti za sigurno uključivanje keto dijete
Ako planirate uključiti keto dijetu kao podršku liječenju depresije, stručnjaci preporučuju postupan prijelaz:
- smanjivanje ugljikohidrata tijekom 1–2 tjedna,
- fokus na cjelovite namirnice, povrće bez škroba, zdrave masti poput maslinovog ulja, orašastih plodova i avokada te kvalitetne izvore proteina.
Ovakav pristup pomaže smanjiti simptome tzv. „keto-gripe”, poput umora i glavobolje.
Dar također napominje da manje restriktivne prehrambene opcije, poput mediteranske prehrane ili povećanog unosa cjelovitih namirnica, također mogu pomoći u podršci raspoloženju.
– Najvažnije je pronaći održivu rutinu koja podržava mentalno zdravlje bez dodatnog stresa ili pritiska – zaključuje.
Osim prehrane, zdrave navike poput kvalitetnog sna, redovite tjelovježbe, terapije, socijalne podrške i smanjenja alkohola ili ilegalnih supstanci imaju snažan utjecaj na raspoloženje i trebaju biti sastavni dio svakodnevnog života.
(Ordinacija.hr)
