Novo istraživanje pokazuje da osobe koje prestanu pušiti imaju sporije propadanje pamćenja i verbalnih sposobnosti, neovisno o tome kada su odlučile prestati.
Istraživanje je otkrilo da bi prestanak pušenja, čak i u kasnijoj životnoj dobi mogao pridonijeti usporenju razvoja poteškoća s pamćenjem povezanih sa starenjem, piše u utorak njemačka agencija dpa.
Prema stručnjacima, rezultati dodatno idu u prilog dokazima po kojima prestanak pušenja može pomoći u sprečavanju razvoja demencije, ali naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja.
Pušenje ubrzava propadanje pamćenja i učenja
Tim istraživača s londonskog sveučilišta UCL istraživao je kakav je učinak pušenja na propadanje kognitivnih sposobnosti povezanih sa starenjem, odnosno smanjenom sposobnošću pojedinca da razmišlja, uči i pamti.
Studija, objavljena u časopisu Lancet Healthy Longevity, uključuje podatke prikupljene među 9346 osoba starijih od 40 godina iz 12 zemalja. Polovina njih je prestala pušiti, a druga polovina je nastavila.
Istraživači su rekli da “je poveznica između pušenja i kognitivnog zdravlja dobro utemeljena“, ali da su dugoročne koristi prestanka pušenja “manje jasne”.
Mozak se oporavlja i godinama nakon prestanka
Analiza testova koji su mjerili pamćenje i verbalnu fluentnost pokazala je da su se rezultati u osoba koje su prestale pušiti cigarete sporije pogoršavali tijekom šest godina od prestanka pušenja.
Stopa kognitivnog propadanja bila je za oko 20% sporija u segmentu pamćenja među bivšim pušačima i 50% sporija kada je posrijedi bila verbalna fluentnost.
– Naše istraživanje upućuje na to da bi prestanak pušenja mogao pomoći ljudima da dugoročno održe bolje kognitivno zdravlje čak i ako su u pedesetima ili su stariji u trenutku kada odluče prestati pušiti – rekla je Mikaela Bloomerg s UCL-ova instituta za epidemiologiju i zdravstvenu skrb.
Nikad nije kasno za bolju budućnost mozga
– Otprije se zna da je prestanak pušenja, čak i kasnije u životu, često popraćen poboljšanjima fizičkog zdravlja i općom dobrobiti. Čini se da nije prekasno prestati ni kada je posrijedi naše kognitivno zdravlje. Ovo je otkriće osobito važno jer je manje vjerojatno da će stariji pušači i pušači u srednjoj životnoj dobi odlučiti prestati pušiti nego mlađe skupine, premda oni nerazmjerno više pate od negativnih posljedica pušenja – dodala je.
Dokazi po kojima bi prestanak pušenja mogao pridonijeti kognitivnom zdravlju nudi novu primamljivu motivaciju da upravo ta skupina pokuša i prestane pušiti. Istodobno, dok se kreatori politika suočavaju s izazovom starenja stanovništva, ovo je još jedan razlog da se ograniči uporaba duhanskih proizvoda.
– Sporije kognitivno propadanje povezano je s nižim rizikom od razvoja demencije. Ova su otkrića dodatan dokaz da bi prestanak pušenja mogao biti preventivna strategija kada se radi o spomenutoj bolesti, no bit će potrebno provesti dodatna istraživanja koja specifično istražuju demenciju kako bi se to i potvrdilo – dodao je suautor studije Andrew Steptop s istog instituta.
(Hina)
