Znanstvenici upozoravaju: mikroplastika u crijevima može utjecati na bakterije i povećati rizik od raka debelog crijeva i drugih bolesti.
Mikroplastika, sitne čestice plastike manje od 5 milimetara, gotovo je posvuda: u vodi, hrani, pa čak i u ljudskom tijelu. Novo istraživanje austrijskih znanstvenika sada sugerira da bi mikroplastika mogla imati nepovoljan učinak na crijevni mikrobiom, s promjenama koje podsjećaju na one uočene kod raka debelog crijeva i depresije.
Rezultati studije projekta microONE, koji vodi tim iz CBmed GmbH u Grazu (Austrija), predstavljeni su na UEG Week 2025, godišnjem kongresu Europskog gastroenterološkog društva.
Mikroplastika utječe na pH i metabolizam bakterija u crijevima
Znanstvenici su koristili uzorke stolica zdravih dobrovoljaca kako bi stvorili bioreaktivne kulture i zatim ih izložili pet uobičajenih vrsta mikroplastike: polistirenu, polipropilenu, polietilenu niske gustoće, poli(metil metakrilatu) i polietilen tereftalatu (PET).
Kulture izložene mikroplastici pokazale su nižu pH vrijednost, odnosno postale su kiselije. To, prema istraživačima, ukazuje na promjene u metaboličkoj aktivnosti crijevnih bakterija. Niži pH često je povezan s poremećajima probavnog sustava i povećanim rizikom za određene gastrointestinalne bolesti.
Osim promjena u kiselosti, istraživači su zabilježili promjene u sastavu bakterijskih zajednica, ovisno o vrsti mikroplastike kojoj su bile izložene. Najviše su promjena uočili u skupini bakterija Bacillota, koje su ključne za normalnu funkciju crijeva.
Obrasci slični onima kod raka debelog crijeva i depresije
Analiza je pokazala i promjene u tvarima koje bakterije stvaraju ili troše tijekom metaboličkih procesa. Neki od tih obrazaca bili su slični onima koji se javljaju kod raka debelog crijeva i depresije, dok su se razlikovali od onih povezanih s bolestima poput sindroma iritabilnog crijeva (IBS) ili Parkinsonove bolesti.
Određene vrste plastike utjecale su i na razine valerne kiseline, dok su druge mijenjale količine mliječne kiseline, što dodatno potvrđuje da mikroplastika može djelovati na kemijsku ravnotežu u crijevima.
Unatoč promjenama u sastavu i aktivnosti bakterija, ukupan broj bakterijskih stanica nije se značajno mijenjao.
Mikroplastika utječe na mikrobiom, ali potrebna su daljnja istraživanja
Autor studije Christian Pacher-Deutsch iz CBmed GmbH i Sveučilišta u Grazu ističe kako su nalazi važan korak, ali još uvijek nije poznato što oni znače za ljudsko zdravlje na duže staze:
Mikroplastične čestice pokazuju utjecaj na mikrobiom, ali potrebno je dodatno istraživanje kako bismo preciznije razumjeli zdravstvene implikacije, osobito u odnosu na imunološki sustav. Poremećaji u ravnoteži mikrobioma koje uzrokuje mikroplastika mogli bi imati višestruke posljedice. Zato su daljnja istraživanja i biomonitoring trenutačno najvažniji koraci naprijed.
Neovisna znanstvenica dr. Heather A. Leslie, specijalizirana za rizike i ublažavanje utjecaja mikroplastike, komentirala je rezultate za Medical News Today:
Mikroplastične čestice povećavaju kiselost u kulturama crijevnih bakterija i mijenjaju njihovu strukturu ovisno o vrsti plastike. To podupire hipotezu da mikroplastika ne prolazi nezapaženo u mikrobiomu. Ne želimo da ljudi nesvjesno ‘mikrodoziraju’ mikroplastiku ako ona remeti složenu ravnotežu crijevne mikrobiote o kojoj ovisi njihovo zdravlje.
Leslie dodaje da ovo istraživanje dovodi u pitanje dosadašnje pretpostavke o sigurnosti prolaska mikroplastike kroz probavni trakt:
Smatralo se da mikroplastika koja se izlučuje stolicom ne predstavlja problem, dok je veća zabrinutost postojala zbog one koja ulazi u krvotok. No ovo istraživanje pokazuje da i mikroplastika koja samo prolazi kroz crijeva može narušiti mikrobiološku ravnotežu i potencijalno utjecati na zdravlje.
Muška neplodnost je sve veći svjetski problem, a mikroplastika ga ubrzava
Male čestice, veliki učinak
Iako su rezultati preliminarni, istraživanje projekta microONE otvara nova pitanja o tome kako svakodnevna izloženost mikroplastici može utjecati na naš probavni sustav.
Crijevni mikrobiom povezan je s brojnim bolestima — od probavnih i metaboličkih do neuroloških. Ako mikroplastika doista mijenja njegovu ravnotežu, posljedice bi mogle biti dalekosežne.
A. H.
