Nikad ne znate kad vam osnove prve pomoći mogu zatrebati. U nekim slučajevima, zahvaljujući krivoj narodnoj predaji, moguće je da ono što vi znate (kako biste trebali reagirati) uopće nije ispravno te bi zapravo moglo odmoći unesrećenom.
Zamislimo situaciju – vidite nekoga da se guši ili pak se onesvijesti. Što ćete napraviti?
Velike su šanse da ćete se pokušati sjetiti osnova koje ste kroz život “pokupili”. No, je li to vaše znanje točno?
Osvrnimo se na nekoliko relativno čestih situacija u kojima je pomoć potrebna, pa ćete tako usput i naučiti kako pravilno reagirati u pojedinoj situaciji.
1. Nesvjestica
Mit: Staviti glavu unesrećenog između njegovih koljena.
Ispravno: Nesvjestica je način na koji vam tijelo govori da prirodno legnete. Dakle, ako nekog počne hvatati nesvjestica – dozvolite im da legnu. Nemojte ih posjesti jer tako zbilja mogu pasti u nesvijest, a ako im se glava nagne unaprijed mogu prestati disati. U ovo slučaju preporuča se da polegnete osobu na bok ako je u nesvijesti, a kada priđu svijesti da ih okrenete na leđa i podignete im noge.
2. Opekotine
Mit: namazati ribljom masti, gelom aloe vere ili nečim trećim.
Ispravno: Ako se radi o manjoj opekotini riblja mast će pomoći (kao i gel aloe vere), međutim, ako se radi o malo ozbiljnijoj opekotini, najbolji lijek je hladna voda i to dosta vode. U tom slučaju nemojte koristiti nikakve masti, losione ili ulja i ako je odjeća ili nešto drugo prilijepljeno za kožu – nemojte to odstranjivati (ostavite to liječnicima). Opečeni dio stavite pod tekuću vodu dok se ne vrati na normalnu temperaturu (desetak minuta), a zatim otiđite na hitnu. Obucite široku odjeću koja ne prianja na ranu.
3. Napadaji
Mit: Staviti nešto čvrsto između čeljusti unesrećenog, kako ne bi progutao jezik.
Ispravno: Kad netko ima napadaj, u stvari nije moguće da progutaju svoj vlastiti jezik. Jedino što ćete postići ako krenete prstima stavljati nešto među zube te osobe je da ostanete bez prsta ili da vam ta osoba povrati po ruci. Radije ostavite osobu da “otrpi” napadaj u miru. Zaštitite glavu unesrećenog (jaknom ili vestom) da izbjegne modrice i ogrebotine te spriječite znatiželjne prolaznike koji se žele umiješati.
4. Ozbiljno ozlijeđene osobe u prometnoj nesreći
Mit: Pomaknuti ozlijeđenog od mjesta nesreće.
Ispravno: Nemojte osobu micati (pa čak i ako je pri svijesti i može se malo kretati) osim ako to nije prijeko potrebno, jer to potencijalno može imati puno više štete.
Ljudi često misle da bi osobu trebali izvaditi iz automobila i lijepo je polegnuti dok hitna ne dođe. Nemojte to činiti, osim ako ne postoji opasnost, primjerice da automobil eksplodira (što je jako rijetko).
5. Gušenje
Mit: Izvedete Heimlichov zahvat.
Ispravno: Prije nego išta krenete poduzimati – potaknite osobu da se opusti i proba jako kašljati. Problem je u tome što Heimlichov zahvat, kada se nestručno napravi, može izazvati još veće probleme. Dakle prvo neka se osoba opusti i proba jako zakašljati, ako to ne uspije polegnite pacijenta preko svojih nogu (kao da mu želite dati po guzi), s glavom i prsima koje vise prema tlu, i snažno ga udarite između lopatica. Ako niti to ne uspije, a hitna još nije stigla, isprobajte Heimlichov zahvat, ali se prije uvjerite da ga znate ispravno napraviti. Kako? Pogledajte u nastavku:
Inače, za ovaj zahvat je “odgovoran” Henry Heimlich, američki liječnik i istraživač koji će sljedeći mejsec proslaviti svoj 92. rođendan.
Znati osnove prve pomoći može povećati šanse za preživljavanje vaših najbližih li pak potpunih neznanaca. Kao i sa svim ostalim – potrebno je povremeno, da ne biste zaboravili, podsjećati se kako ispravno reagirati u određenim situacijama. Tako ćete znati točno kako najbolje reagirati ako dođe (ne daj Bože) do neke nezgode.
Spasite život: naučite masažu srca!
Nadajmo se da vam to neće biti potrebno, ali bolje je biti spreman za sve situacije.
Izvor: Žena.hr
