Radi se o dva najčešća mentalna problema, a do kvalitetnog liječenja se može doći samo dobrom dijagnozom.
Anksioznost i depresija se često javljaju istovremeno
Anksioznost je stanje koje djeluje na naš organizam u cijelosti: na misli, osjećaje i na tijelo. Anksioznost može biti reakcija na nešto stvarno iz okoline ili nešto zamišljeno. I naravno, može biti i osobina naše ličnosti ako smo vrlo pedantni, skloni pojačanoj brizi, strahu i sl. Problem se javlja ako je doživljavamo prečesto i/ili preintenzivno. Poremećaji anksioznosti su među najčešćim poremećajima u svijetu, u Americi će 31 posto ljudi nekada u životu doživjeti anksioznost.
No depresija i anksioznost često dolaze u paru, pa 50 posto onih koji pate od depresije znaju što je anksioznost. I spol igra ulogu pa žene češće pate zbog ovih stanja.
Anksioznost je stalna briga
Kada smo anksiozni javljaju se misli „gubim tlo pod nogama“, „poludjet ću“; osjećaji straha, panike, napetosti, zabrinutosti dok se na tjelesnom planu javlja znojenje, drhtanje, ubrzano disanje, glavobolja, napetost mišića.
„Kada vidim nekoga na terapiji, pratim riječi koje izgovaraju poput „Mislio sam da ću poludjeti“, „Ne mogu prestati brinuti i onome što se može dogoditi“ – sve su to signali koji mogu odavati anksioznost“, pojašnjava Susan Fletcher, psiholog. Dodaje kako je normalno ponekad biti anksiozan prije velike prezentacije na poslu, ali anksioznost ide puno dalje od toga jer može utjecati na rad, učenje, veze i brigu o sebi te može prerasti u poremećaj. To je stanje kada brinete o nečemu stalno – od jutra do mraka.
Depresija je gubitak nade
Depresija se može nazivati i kliničkom ili depresivnim poremećajem, a obilježava ju stalna tuga, gubitak nade i osjećaj praznine koji traje više od dva tjedna. „Često se osjećate kao da vam je tijelo polomljeno, a duša negdje izvan vas“, pojašnjava Serani. Misli djeluju kao korozija i na kraju vas liše nade. Ovi su osjećaji stvarni i osoba se ne može samo od njih isključiti. Depresija napada područja u mozgu zadužena za osjećaj sreće, zadovoljstva i dobrog raspoloženja pa je teško pronaći sreću u nečemu ili se nečemu posvetiti.
Depresija utječe na raspoloženje
Depresija je ovdje kvalificirana kao poremećaj ponašanja jer utječe na emocionalno stanje osobe, a dr. Serani navodi kako se radi o kognitivnim, fizičkim i emocionalnim simptomima. Uz osjećaj tuge, javlja se i očaj, apatija, manjak samopouzdanja, pesimizam i osjećaj manje vrijednosti.
Anksioznost može biti korijen depresije
Stres koji donose ovakvi poremećaji svakoga bi učinili nervoznim, pa nije čudo da oba mogu kao simptom imati iritabilnost. „Ako su depresija i anksioznost u paru češće se javlja osjećaj manjak strpljenja i nervoze nego kada je u pitanju sama depresija“, navodi Serani te dodaje kako hormoni stresa češće prate anksiozno depresivni poremećaj nego samo depresiju.
Ovi poremećaji utječu na koncentraciju
Možemo reći da se igraju s umom i da otežavaju izvršavanje svih dnevnih obaveza. Ali razlog koji narušava koncentraciju nije isti kod depresije i anksioznosti.
„Kod depresije, razmišlja se sporo i teško se fokusira, a kod anksioznosti hormoni utječu na osjećaj budnosti i stalne napetosti, što će sigurno utjecati na koncentraciju“
Depresija uz anksioznost će utjecati i na memoriju zbog strukturalnih problema u mozgu, stoji u rezultatima studije objavljene u magazinu Neurology. Na žalost ta stanja mogu voditi i do samoubojstva ali se procjenjuje da je to slučaj kod 90 posto osoba koje pate od depresije. Druga je studija povezala anksioznost i samoubojstvo u 70 posto slučajeva.
Pravilna dijagnoza je najvažnija
Iako liječenje može biti slično, važno je da terapeut pravilno identificira stanje kako bi se problemu pristupilo na dobar način. Anksioznost i depresija se prepoznaju prema simptomima koje netko proživljava, a osobe koje su depresivne često su pod stresom, što se može povezati i s anksioznošću koja se ustvari povezuje s nemirom. Takve zablude mogu dovesti do krive dijagnoze, posebno ako pacijent ne zna sam dobro pojasniti simptome pa je važno da sami što bliže pojasnite terapeutu kako se osjećate.
A. A.
Foto: Shutterstock
