Šteta, čini se, može biti trajna..
Pojedinci koji su zaraženi koronavirusom mogu imati dugotrajna kognitivna oštećenja, stoji u rezultatima nove studije.
Istraživači s Imperial College London promatrali su oko 84 000 ljudi koji su se oporavili od bolesti COVID-19, te su zaključili, kako se u nekom slučajevima javlja kognitivno propadanje, a kod nekih je pacijenata ono trajalo do 4 mjeseca.
Znanstvenici rezultate pojašnjavaju kao „Značajan kognitivni defekt“
Kognitivno propadanje je najčešće zabilježeno kod osoba koje su bile ozbiljno bolesne, ali se javlja i kod osoba koje su imale blage simptome. Osobe koje su bile na respiratoru pokazale su tijekom liječenja kognitivno propadanje, koje se može usporediti s 10 godina starijom osobom.
“Postoje dokazi da ova bolest može uzrokovati dugotrajne posljedice u vidu zdravlja. Naši se rezultati poklapaju s onima da COVID-19 može uzrokovati trajna oštećenja“, pojasnili su znanstvenici.
Postoje dokazi da bolest može dakle uzrokovati posljedice i nakon akutnih simptoma. Ljudi koji su se oporavili, što uključuje i one koji ne pokazuju više simptome, mogu doživjeti ozbiljne promjene, kada je u pitanju kognitivno zdravlje.
Subjekti studije su pristupili testu koji je mjerio prostorno pamćenje, koncentraciju, sposobnosti rješavanja problema, pažnju i kako procesuiraju emocije.
“Ovi rezultati svakako trebaju detaljnije istraživanje kognitivnog propadanja kod ljudi koji su preboljeli COVID-19“, napominju autori.
Zdrava pluća su danas važnija nego ikad – evo kako vi možete utjecati na njihovo zdravlje
Prethodne su studije pokazale zabrinjavajuće podatke o povezanosti koronavirusa i dugotrajnim neurološkim problemima. U srpnju je objavljena studija u magazinu The Lancet u kojoj stoji kako je oko 55 posto pacijenta prijavilo neurološke probleme koji su trajali više od 3 mjeseca nakon dijagnoze. Simptomi su uključivali zbunjenost, maglicu u mozgu, probleme s fokusiranje, promjene u osobnosti, nesanicu i gubitak okusa i mirisa.
Istraživanje upozorava da ova pandemija može rezultirati epidemijom oštećenja mozga, fenomenom koji se javio nakon pandemije gripe 1918. godine.
Mogući uzroci kognitivnog propadanja
Iako znanstvenici nisu sigurni što to točno uzrokuje kognitivno propadanje, neke studije se bave time da se radi o utjecaju bolesti na krvne žile tj. da se radi i o kardiovaskularnoj bolesti. Taj proces može uzrokovati upale u mozgu, a tako i oštećenja, srčani infarkt ili usporen protok krvi. Druga je teorija da virus ne ulazi u mozak, ali može utjecati na pretjeranu reakciju imunološkog sustava što će voditi do neurološkog oštećenja.
Sve je krenulo od otežanog hoda, da bi na kraju zbog tromba bio u smrtnoj opasnosti
Kako ostati zdrav
Učinite sve što možete kako bi se zaštitili, i kako biste zaštitili druge. Nosite masku, poštujte distancu, obavljajte samo nužne stvari, perite ruke redovito i dezinficirajte predmete po kući. Svima je u cilju što sigurnije proći kroz ovu situaciju.
A. A.
Foto: Shutterstock
