Dijagnozu raka svake godine dobije 25.000 Hrvata, a premine njih čak 14.000

žena, rak dojke, godine, starija žena, podrška

S obzirom na visoku smrtnost, borba protiv raka po svim je mjerilima nacionalno strateško i sigurnosno pitanje, a u kontekstu COVID krize postat će još veći izazov.

Poznato je već da svi apeli prema pacijentima i prema zdravstvenom sustavu – za odgovornost i odaziv na preventivne i kontrolne preglede, za uredno zaprimanje i obradu pacijenata, u izvanrednim okolnostima ipak ovise o terenu, o situaciji u pojedinim ustanovama, ali i o stavu i odlukama pojedinaca koji u njima rade. Za krizu uzrokovanu pandemijom ne možemo znati koliko će trajati, no ne smijemo dozvoliti da COVID-19 postane jedina briga i preokupacija zdravstvenog sustava, upozoravaju iz Udruge Sve za nju:

Dijagnozu raka svake godine dobije gotovo 25.000 građana Republike Hrvatske, a premine njih čak 14.000 tisuća! Rak je gotovo preuzeo primat u smrtnosti, unatoč znanosti i medicini koje u posljednjih desetak godina iznalaze nekoć nezamisliva rješenja, unatoč svjetski poznatom i priznatom znanju i stručnosti naših liječnika, i unatoč velikom trudu koji svi mi kroz udruge civilnog društva, zajedno sa strukom, ulažemo u osvješćivanje i edukaciju građana. Rezultat je da smo danas druga članica EU po broju umrlih od onkoloških bolesti te na žalost jedina članica EU koja još nema usvojenu nacionalnu strategiju protiv raka!

Važno je podsjetiti i na to da se Europski plan protiv raka usvaja za nekoliko dana (početkom prosinca 2020), a da naš, hrvatski plan, sročen nedavno u stručno i interdisciplinarno verificiran dokument naziva Nacionalni strateški okvir protiv raka (NSOPR) 2020-2030. i dalje stoji u ladicama administracije, i to već petu vladu zaredom (od donošenja Deklaracije protiv raka Hrvatskog Sabora), piše dalje iz Udruge!

Hrvatska je među pet europskih zemalja s najlošijim preživljenjem od raka pluća!

U tih 11 godina, Hrvatska je zbog smrti uzrokovanih onkološkim bolestima izgubila grad veličine Splita. Svake godine ostajemo bez grada poput Virovitice, Metkovića ili Samobora. Ta statistika su ljudski životi, patnje, bolovanja zbog bolesti ili njege bolesnih, sve viši troškovi zdravstvenog sustava, uz ishode liječenja koje zapravo ne pratimo i iz kojih ne učimo dovoljno. Da bi se to promijenilo, potrebna je promjena u cjelokupnom zdravstvu, u promišljanju ljudskog zdravlja i javnog zdravstva, stavljanje pacijenta u središte zdravstvenog sustava, pametno upravljanje podacima i povezivanje procesa, kapaciteta i logistike. Nacionalna strategija protiv raka predstavlja model istinske i prijeko potrebne reforme zdravstvenog sustava koju je Hrvatska odavno morala provesti, u cilju poboljšanja ishoda liječenja i osiguravanja prava pacijenata, zajamčenih Ustavom RH.

U izradi ovog strateškog dokumenta, čijom bi se implementacijom godišnje spašavalo više tisuća života, sudjelovalo je preko stotinu domaćih i inozemnih stručnjaka za rak, obuhvaćene su sve faze suzbijanja - od primarne prevencije, ranog otkrivanja, točne dijagnostike, dostupnosti adekvatnih postupaka i terapija pa sve do palijativne skrbi, koja u Hrvatskoj, na žalost, još uvijek nema svoje pravo, a neophodno i važno mjesto u sustavu. NSOPR je prošao reviziju svih za provedbu relevantnih ministarstava u ovom sazivu Vlade, bio je dijelom predizbornog programa vladajuće stranke te ga preostaje samo – usvojiti. Usvajanjem Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, Hrvatska bi došla u poziciju za korištenje namjenskih EU sredstava za borbu protiv raka, koja bi mogla značajno pomoći u realizaciji naših ciljeva, uspješnoj borbi protiv raka, značajno boljim onkološkim ishodima liječenja.

Nacionalni strateški okvir protiv raka (NSOPR) 2020.-2030.

  • Cilj NSOPR-a je poboljšanje zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja.
  • Rak je vodeći javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj – stopa preživljenja raste, ali sporije nego u drugim zemljama. Iako se pandemija smatra najvećim javnozdravstvenim problemom, procjenjuje se da je od njezina početka u Hrvatskoj od raka preminulo do 7.000 osoba.
  • Svaki treći stanovnik RH oboljet će od raka tijekom svog života.
  • Godišnje u Hrvatskoj dijagnozu maligne bolesti dobije više od 24.000 građana.
  • Procjenjuje se da u RH živi 170.000 osoba koje su bolovale ili boluju od raka.
  • Rak je drugi najčešći uzrok smrtnosti (nakon kardiovaskularnih bolesti), i odgovoran je za 27% smrtnih slučajeva u Republici Hrvatskoj u 2018.
  • Vodeći je uzrok smrtnosti kod osoba mlađih od 65 godina te odgovoran za 50% smrtnih slučajeva kod žena i 35% kod muškaraca.
  • Najčešći oblik raka kod muškaraca je rak pluća, dok je kod žena rak dojke.
  • RH je na dnu EU ljestvice po stopi preživljenja, među pet država s najgorom stopom, osim kod djece, kod kojih su stope preživljavanja usporedive s onima u EU.

Najvjerojatniji razlozi takvog nepovoljnog onkološkog ishoda u RH uključuju:

  • veliku izloženost štetnim utjecajima (ponajviše pušenje i pretilost),
  • nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije,
  • slabu zdravstvenu prosvjećenost i nedostatne programe rane detekcije raka,
  • kasniju dijagnozu,
  • višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka,
  • slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi,
  • nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme,
  • nedostatak istinske multidisciplinarnosti u onkologiji,
  • nedostatak kvalitetnih baza onkoloških podataka i kontrole kvalitete i u konačnici,
  • nedovoljno ulaganje u sve aspekte onkologije, od edukacije, preko znanosti do liječenja i suportivno simptomatske skrbi za onkološke pacijente.

Od početka pandemije uzrokovane novim koronavirusom, u Hrvatskoj je od raka umrlo do 7.000 osoba. Zbog situacije u zdravstvenom sustavu manji se broj pacijenata odlučuje za preventivne preglede, odgađaju se kontrolni pregledi i dodatne pretrage te se smanjuje suradljivost pacijenata, pa osim što su onkološki pacijenti jedna od najranjivijih skupina za zarazu virusom, prave posljedice pandemije u onkologiji se tek očekuju.

Kako izgleda liječenje tumora glave i vrata? Evo što kirurg želi da znate

Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!