Fibromialgija – kronična bol koja utječe na svaki aspekt života

Doslovni prijevod riječi fibromialgija jest bol u mišićima, ligamentima i tetivama. Glavne odlike ovog sindroma su kronična bol po cijelom tijelu koju često prate drugi simptomi kao što su umor, smetnje spavanja, poteškoće sa pamćenjem itd.

Fibromialgija je čest i složen poremećaj koji ostavlja posljedice na fizičkoj, mentalnoj i socijalnoj razini.

Simptomi fibromialgije

Fibromialgiju karakterizira kronična bol po cijelom tijelu te drugi različiti simptomi kao što su:

• osjetljivost na dodir ili pritisak u području specifičnih točaka na tijelu (potiljak, vrat, ramena,laktovi, prsni koš, kukovi, koljena)
• izrazi tumor i iscrpljenost (naročito nakon napornog dana ili neprospavane noći)
• smetnje spavanja
• poteškoće s pamćenjem i koncentracijom

Osim navedenih simptoma u određenih osoba mogu se javiti još i depresija, anksioznost, tenzijske glavobolje, migrena, probavni problemi (sindrom iritabilnog crijeva – IBS) ili gastroezofagealna refluksna bolest – GERB), iritabilni ili preaktivni mokraćni mjehur, bol u zdjelici, temporomandibularni poremećaj, kožna preosjetljivost i osipi, suhe oči i usta, šum u uhu, problemi s vidom te Raynaudov sindrom.

Simptomi fibromialgije mogu variraju po intenzitetu, te se njihova dinamika i preklapanje stalno mijenja kroz vrijeme. Stres, loš san, fizičke ozljede te izlaganje vlazi i hladnoći često mogu pogoršati simptome.

Tko najčešće obolijeva od fibromialgije?

Fibromialgija spada u skupinu najčešćih kroničnih bolnih stanja.

• zahvaća 2% odrasle populacije
• najčešće se javlja u žena srednjih godina (75-90% slučajeva), ali se može pojaviti i u muškaraca i djece
• Dijagnosticira se između 20. i 50. godine života, iako su simptomi često prisutni još ranije u životu
• FM se češće javlja u osoba koje boluju od određenih reumatskih bolesti, poput reumatoidnog artritisa, sistemskog eritemsko glupusa ili ankilozantnog spondilitisa

Uzrok fibromialgije

Iako temeljni uzrok fibromialgije još nije poznat, novija istraživanja ukazuju na moguće bazične mehanizme koji dovode do razvoja ovog sindroma u određenih pojedinaca. Utvrđeno je da fibromialgija nastaje pod utjecajem višestrukih faktora kao što su kronični stres, genetska predispozicija, druge bolesti i bolesna stanja te fizički i psihički traumatski događaji.

• U nekih, ali ne i svih pacijenata, uzrok ovog stanja mogu biti strukturalne promjene u građi neurotransmitera te neuroendokrina disregulacija, što može dovesti do abnormalne percepcije boli.
• Iako nijedan pojedinačni gen još nije povezan s fibromialgijom, postoji sve više dokaza o poligenskom učinku, sa naglaskom na gene koji utječu na serotoninski, kateholaminski i dopaminergički sustav
• Također, pokazalo se da psihosocijalna patnja, kao i različita traumatična iskustva u ranom životu (npr. prometna nezgoda, zlostavljanje) pridonose razvoju kronične, difuzne boli

Zaključno, genetska predispozicija, u kombinaciji sa različitim fizičkim ili psihološkim okidačima može dovesti do kliničke ekspresije fibromialgije u određenih pojedinaca.

Dijagnoza fibromialgija

Nažalost, osobe koje boluju od fibromialgije često posjećuju više doktora i znaju biti u obradi i do 5 godina prije nego što im se postavi odgovarajuća dijagnoza. Jedan od uzroka tome je to što su umor i bol, glavni simptomi fibromialgije, također prisutni u mnogim drugim stanjima kao što su: hipotireoza, reumatoidni artritis, lupus, polimijalgija reumatika, multipla skleroza itd. Dakle, liječnici često moraju isključiti druge vjerojatne uzroke ovih simptoma prije nego što mogu postaviti dijagnozu fibromialgije. Drugi razlog je taj što trenutno ne postoji laboratorijski test ili specifična pretraga pomoću koje se može dijagnosticirati fibromialgija.

Dijagnoza fibromialgije se postavlja na temelju povijesti bolesti i kliničkog pregleda. Moraju biti ispunjena dva kriterija:

1. Bol koja se javlja na palpaciju (pritisak) osjetljivih točaka. Pritisak mora izazvati bol u najmanje 11 od 18 specifičnih točaka.
2. Generalizirani bolovi u trajanju od najmanje 3 mjeseca. Bolovi moraju biti prisutni s obje strane tijela, te iznad i ispod struka.

Liječenje fibromialgije

Budući da ne postoji lijek za fibromialgiju, tretman fibromialgije ima naglasak na ublažavanju simptoma i unaprjeđenju općeg zdravlja. Liječenje uglavnom uključuje različite pristupe i metode koje djeluju sinergijski, a s ciljem smanjenja broja i intenziteta simptoma te unaprjeđenja kvalitete života. Jedan od najvažnijih faktora kod ublažavanja simptoma jest prepoznavanje potrebe za promjenom životnog stila. Većina ljudi zazire od promjena jer zahtijevaju prilagodbu, neugodu i trud. Međutim, u slučaju fibromialgije promjena životnog stila dovodi do značajnog poboljšanja funkcioniranja i kvalitete života. Liječenje često zahtijeva timski pristup. Tim može uključivati liječnika obiteljske medicine, fizikalnog terapeuta, psihologa, a možda i drugezdravstvene radnike.

Liječenje fibromialgije obuhvaća sljedeće:

Lijekovi:

• jedino su tri lijeka (pregabalin, milnacipran i duloksetin) odobrena od strane američke Agencije za hranu i lijekove(FDA) u liječenju fibromialgije. Pregabalin je razvijen za liječenje neuropatske boli (kronična bol uzrokovana oštećenjem živčanog sustava) dok su se milnacipran i duloksetin izvorno koristili kao antidepresivi.
• u borbi protiv bolova, liječnik može još propisati lijekove poput aspirin, ibuprofen, diklofenak, itd.
• ne preporučuje se primjena opioidnih narkotika u liječenju fibromialgije. Naprotiv, opioidi mogu povećati osjetljivost na bol ili produljiti trajanje bolova.
• u slučaju lokaliziranih bolnih područja, apliciraju se injekcije lidokaina u bolne točke
• često se propisuju triciklički antidepresivi (npr. amitriptilin) u niskim dozma jer imaju dobar učinak na oporavak spavanja i ublažuju bol.

Komplementarna i alternativna terapija

Komplementarne terapije mogu biti vrlo učinkovite u liječenju fibromialgije u određenih pacijenata. Uključuju: fizikalnu terapiju, medicinsku masažu, hidroterapiju, lagani aerobik, akupresuru, akupunkturu, kiropraktiku, yogu, vježbe relaksacije, kognitivnu terapiju, biofeedback, aromaterapiju, nutritivne suplemente i slično. Potrebno je konzultirati se sa svojim liječnikom prije poduzimanja bilo kakvih oblika alternativne terapije.

Unaprjeđenje stila života

• pokazalo se kako redovite aerobne vježbe doprinose smanjenju osjetljivosti na mišićne bolove te poboljšavaju kvalitetu sna koje je kod osoba s fibromialgijom često narušena. Preporuča se početi s vježbama slabijeg do umjerenog intenziteta pa postepeno povećati broj serija i/ili duljinu trajanja vježbi
• zdravi, redoviti i raznoliki obroci bogati mineralima, žitaricama i vitaminima mogu pozitivno utjecati na osjećaj umora. Stimulanse i alkohol je uputno izbjegavati. Potrebno je raditi na detoksikaciji organizma te izbjegavati visokorafiniranu, industrijski obrađenu hranu
• zdrava higijena spavanja uvelike pomaže u nošenju sa simptomima. Uspostavljanje dobre rutine spavanja poput lijeganja i buđenja u isto vrijeme, izbjegavanja drijemanja preko dana, uvođenje relaksirajućih aktivnosti prije spavanja poput mirisne kupke ili meditacije i sl. pomaže u unaprjeđenju kvalitete sna

Suočavanje i samopomoć

Kod smetnji spavanja

• prije spavanja pokušajte se prisjetiti stvari ili aktivnosti koje ste kroz taj dan uspjeli napraviti unatoč boli ili umoru, možete i voditi dnevnik koji može služiti kao podsjetnik da je bilo i da može biti bolje tijekom lošijih dana ili razdoblja
• prije spavanje se pokušajte što više relaksirati kroz meditaciju, trbušno disanje, mirisnu kupku, čitanje ili koju drugu opuštajuću aktivnost ili mali ritual
• nametajuće misli, izazove ili brige vezane uz bol ili umor zapišite na papir i odredite vrijeme u sutrašnjem danu kad ćete im se posvetiti
• usmjerite se na neku drugu, opuštajuću senzaciju – pokraj kreveta imajte mirisnu svijeću ili eterično ulje, pokušajte slušati glazbu ili se kroz zamišljanje vratiti u neko lijepo sjećanje ili na neko ugodno i sigurno mjesto

Kod osjećaja boli i umora

• planirajte razdoblja aktivnosti i odmora imajući na umu vrijeme provedeno u aktivnosti, a ne bol ili umor. Osobe s fibromialgijom su sklone prekidati aktivnosti čim osjete bol ili umor što posljedično dovodi do toga da postanu sve osjetljiviji na znakove boli i umora te se uključuju sve manje aktivnosti. Drugi nastavljaju i preko granice boli sve dok se potpuno ne iscrpe što opet završi duljim razdobljem neaktivnosti.
• imajući na umu ranije navedeno pokušajte procijeniti koje je to optimalno vremensko razdoblje za bavljenje nekom aktivnosti – da bude ispunjavajuće, a ne preplavljujuće s obzirom na bol i umor koji se javljaju
• zatim pokušajte uzeti neku prosječnu vrijednost kao orijentaciju te polako kroz nekoliko dana ili na tjednoj bazi produljiti vrijeme bavljenja željenom aktivnošću. Optimalno trajanje (OT) koje ćete uzeti kao početno je uglavnom za jednu petinu kraće od prosjeka (MT), dakle OT= MT – MT/5
• uzmite pri izračunavanju prosjeka u obzir i dobre i loše dane. Na taj način ćete postepeno napredovati u vremenu koje možete posvetiti željenim  aktivnostima, a izbjeći intenziviranje osjećaja boli ili kroničnog umora

Podrška i samoosnaživanje

• pratite kretanje i intenzitet boli ili umora i pokušajte utvrditi postoje li određeni obrasci vezano uz razdoblje, kontekst ili aktivnost kad se javljaju. Pokušajte utvrditi radite li nešto što intenzivira umor ili bol kao i što vam pomaže  – napravite popis i probajte ga se pridržavati
• pokušajte vrednovati svoja negativna vjerovanja i misli o boli i/ili umoru ako ih imate. Propitajte negativne misli koje imate o bespomoćnosti, krivnji ili ljutnji. Kakav biste savjet dali prijatelju? Je li stvarno uvijek tako? Hoćete li sutra razmišljati na taj način?
• zamislite svoj uzor ili nekog junaka, može biti stvaran ili zamišljen. Stvorite novu sliku u kojoj ste nalik njemu ili njoj – pobjednik, dominantni i jaki. Zamislite se kao moćnijeg od bilo čega što vas trenutno okupira ili uznemiruje
• pokušajte pronaći ohrabrujuće rečenice ili citate koji pomažu u nošenju s boli, umorom ili tjeskobom, imajte ih uz sebe kao prvu pomoć, mantru ili podsjetnik

Autori:

Dujmov Tamara, dr. med.

Mrgan Ivana, prof. psih. i kognitivno-bihevioralna terapeutkinja, Apsiha

Foto: Shutterstock