U utrci između infekcije i injekcije, čini se da je infekcija pobijedila.
Stručnjaci za zdravlje procjenjuju da otprilike 70 posto svjetske populacije mora biti potpuno procijepljeno kako bi se pandemiji stalo na kraj. Do ovog mjeseca je u svijetu cijepljeno oko 10 posto populacije, a skoro polovica odlazi na bogate zemlje. Samo je 0.9 posto osoba u siromašnim zemljama cijepljeno barem jednom dozom, piše Medical Daily, a prenosi MSN.
Globalna zdravstvena kriza
Opskrba nije glavni razlog zašto su neke zemlje uspjele cijepiti građane, a neke imaju problema s primanjem cjepiva, problem je u distribuciji.
Mnoge su bogate zemlje nastavile sa strategijom kupovanje velikog broja cjepiva unaprijed. Analiza autora pokazuje kako je u Americi 1.2 milijarde doza cjepiva protiv bolesti COVID-19, ili 3.7 doze po osobi. Kanada je naručila 381 milijun doza: svaki bi stanovnik trebao biti cijepljen 5 puta na traženu dozu.
Zemlje koje predstavljaju samo 1/7 populacije svijeta su primile više od polovice dostupnih cjepiva do ovog mjeseca. Benin je na primjer zadržao oko 203 000 doza Kineskog Sonovac cjepiva, dovoljno da se dva put cijepi 1 posto populacije. Honduras, koji se većinom oslanja na Astra Zenecu, je primio oko 1.4 milijuna doza, a to je dovoljno za 7 posto populacije. U ovim i sličnim zemlja čak niti sve medicinsko osoblje nije cijepljeno.
Haiti je primio oko 461 000 cjepiva kroz donacije, a trenutno se bore s velikim brojem zaraženih.
Ponavlja li se priča s HIV-om?
Davne 1990.-te godine je razvijen antivirusni lijek za HIV/AIDS i spasio je milijune života u bogatim zemljama. Ipak oko 90 posto siromašnog stanovništva nije imalo pristup lijeku. U tom je trenutku lijek koštao i oko 19 000 dolara, a samim time je za one siromašne to bilo nedostupno. Kao posljedica je oko 22 milijuna ljudi u Africi živjelo s HIV-om i to je bio vodeći uzrok smrti. Kada je to postala globalna vijest, jednostavno je postala prevelika da bi se ignorirala i farmaceutske su kompanije počele donirati lijek i proizvodile generičku verziju kako bi lijek bio dostupan i onima koji su siromašni.
Cijena loše suradnje
Prošle je godine istraživanje na sveučilištu Northeastern prikazalo dva modela ishoda strategije cijepljenja. Njihova simulacija pokazuje kako 61 posto smrti diljem svijeta je moglo biti spriječeno da su zemlje uvele plan globalne distribucije, u usporedbi sa samo 33 posto bogatih zemalja koje su prve dobile cjepivo. Ukratko rečeno, kada zemlje dobro koordiniraju stvari, broj smrtnih ishoda se prepolovi.
Virolozi se slažu kako nas na globalnoj razini čeka još puno borbe
“Naučili smo dosta o ovoj pandemiji i kako ju spriječiti, naučili smo da se cjepivo može brzo razviti ako znanstvenici tako odluče. Naučili smo da je puno toga još potrebno znati o tome kako se pandemija razvija. Danas je Amerika u odličnom stanju, ali puno je zemalja na svijetu koje se i dalje bore. Ako želimo izaći iz globalne pandemije, moramo biti puno bolje koordiniranu. Upravo smo naučili tu važnu lekciju – bez koordinacije globalne, malo se može postići u ovako složenim situacijama“, dodao je Dr. Ashish Jha, dekan sveučilišta Brown.
A. A.
Foto: Shutterstock
