Kako izgleda liječenje tumora glave i vrata? Evo što kirurg želi da znate - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Kako izgleda liječenje tumora glave i vrata? Evo što kirurg želi da znate

Planocelularni karcinom glave i vrata peti je najučestaliji karcinom ljudi u svijetu, te predstavlja 6% svih zloćudnih bolesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) svake godine u svijetu imamo oko 500.000 novootkrivenih bolesnika, od čega ih 200.000 izgubi bitku s tumorom. Što se Hrvatske tiče, Registar za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo godišnje registrira oko 1000 novootkrivenih bolesnika. Registri bilježe da je bolest karakteristična za muškarce nakon pedesete godine života, a na svakih šest bolesnih muškaraca dolazi tek jedna žena.     

Već smo objasnili koji su najčešći simptomi tumora glave i vrata, a u nastavku donosimo kako izgleda liječenje.

Tko ima najbolje rezultate?

Neophodno je da o bolesniku s tumorima glave i vrata skrbi multidisciplinarni tim koji je odgovoran za procjenu stadija bolesti, planiranje i provođenje liječenja, te rehabilitaciju. Multidisciplinarni tim se sastoji od zdravstvenih djelatnika koji svojim znanjem, vještinama i iskustvom rješavaju specifične probleme tijekom liječenja. Najbolje rezultate liječenja ostvaruju timovi koji godišnje imaju najmanje 100 novih bolesnika.

Izazov za svaki multidisciplinarni tim koji se bavi tumorima glave i vrata pronalazak je terapijskog protokola kojim je moguće u cijelosti nepovratno eliminirati tumorsku bolest, a minimalno narušiti kvalitetu života pojedinca.

Svi terapijski postupci mogu se podijeliti u dvije skupine: kurativne, kojima je smisao u potpunosti izliječiti bolest te palijativne kojima se nastoji kontrolirati bol, smanjiti simptome i održavati osnovne životne potrebe. Najčešći kurativni postupci kombiniraju radikalno kirurško liječenje s kemoradioterapijskim postupcima. S progresijom bolesti kurativni postupci postaju sve manje efikasni, a kontinuirani palijativni tretman sve važniji.

Izbor terapijskog postupka ovisit će o lokalizaciji, veličini i stadiju primarnog tumora kao i blizini koštanih struktura, te dubini prodora tumora u okolna meka tkiva. Histološke karakteristike tumora, kao i prethodno provedeno liječenje, mogu utjecati na izbor terapijskog postupka. U obzir valja uzeti izbor bolesnika, njegovu spremnost da u cijelosti završi izabrani vid terapije, uz informiranost o komplikacijama i posljedicama koje terapija sama po sebi nosi. Socioekomski elementi, cijena, raspoloživost i stručnost medicinskog osoblja, raspoloživost suvremene tehnologije, dohvatljivost potrebnih kemoterapijskih agensa, također mogu utjecati na izbor terapije.

U ranim stadijima bolesti (stadij I i II), samo jednim terapijskim pristupom, kirurgijom ili zračenjem, moguće je izliječiti između 70% i 80% bolesnika (monomodalni pristup). Kod bolesnika s uznapredovalim stadijima bolesti (stadij III i IV), usprkos napretku u medicini i primjenom unaprijeđenih operativnih tehnika, funkcionalne mikrovaskularne rekonstrukcije, suvremene radioterapije, kao i uvođenjem kemoterapije i imunoterapije u protokole multimodalnog liječenja, nije se značajno popravilo preživljenje.

Petogodišnje preživljenje za bolesnike u stadijima III i IV iznosi između 30% i 40%. Recidivi bolesti nakon provedenog liječenja, udaljene metastaze te učestale pojave drugog primarnog tumora u gornjem probavnom i dišnom sustavu su najčešći uzroci smrti bolesnika.

Konačnog odgovora, koji je terapijski postupak onkološki efikasniji, a za bolesnika u smislu kvalitete života poštedniji, još uvijek nema. Nužan je individualni pristup svakom bolesniku imajući u vidu sve elemente koji mogu ograničiti uspješno onkološko liječenje.

Kakve su prognoze?

Uspješnost liječenja je u najvećoj mjeri direktno povezana sa stadijem bolesti, a manje s agresivnim terapijskim pristupom. Što se bolest ranije otkrije uspješnost terapije je bolja, a njene negativne posljedica za bolesnika manje.

Znate li koje su najčešće komplikacije operacije štitnjače?

Terapija je kod rano otkrivenih tumora iznimno učinkovita i ne mijenja kvalitetu života bolesnika, te bolesnici nakon terapije nastavljaju s normalnim životom kao i prije bolesti. Kod osoba kod kojih je bolest otkrivena u uznapredovaloj fazi cilj je nakon intenzivne terapije (operacija, zračenje, kemoterapija i imunoterapija) bolesnika vratiti svakodnevnim aktivnostima koje ipak mogu biti značajno reducirane zbog stadija bolesti, odnosno uvjetovane provedenim terapijskim postupkom.

S obzirom na glavne etiološke čimbenike, pušenje i alkohol, od bolesnika se tijekom terapije očekuje da nedvosmisleno i nepovratno promijeni svoj stil života. Ako osoba nakon prvog preboljelog karcinoma glave i vrata nastavi s istim rizičnim ponašanjem, ima rizik od 7-9% na godišnjoj razini, ne da se vrati stari, već da se razvije potpuno novi, drugi – novi tumor u već liječenom području.

Samo bolesnik koji se bez znakova bolesti nakon liječenja integrira u zajednicu te nesmetano može obavljati svoje socioekonomske i društvene obaveze, smatra se uspješno liječenim.

U multidisciplinarni tim zadužen za liječenje uključeni su:

  • otorinolaringolog – kirurg glave i vrata: voditelj je multidisciplinarnog tima, kirurški uklanja tumor, te ispunjava estetske i funkcionalne zahtjeve primjenom načela plastično rekonstruktivne kirurgije
  • radioterapeut onkolog: planira i provodi radioterapijsko liječenje
  • internist onkolog: planira i nadzire kemoterapijsko liječenje, odgovoran za planiranje imunoterapije
  • medicinska sestra: u neposrednom, svakodnevnom kontaktu pomaže bolesniku u rješavanju specifičnih problema vezanih uz bolest i liječenje
  • stomatolog: važan je u ranom otkrivanju tumora, upoznat će bolesnika s posebnim mjerama njege usne šupljine prije, za vrijeme i nakon liječenja
  • logoped: pomaže bolesniku koji ima poteškoće kod govora, gutanja i disanja
  • nutricionist: brine o redovitom i uravnoteženom unosu hranjivih sastojaka bez kojih nije moguće provoditi intenzivne terapijske postupke
  • fizijatar: vodi brigu o očuvanju funkcije mišića i živaca obuhvaćenih terapijskim postupkom
  • psiholog: pruža psihološku potporu bolesniku i obitelji tijekom liječenja

Slavne osobe šire svijest o opasnim tumorima

Kada je u srpnju 2014. u New Yorku 27.07. proglašen danom svjesnosti o karcinomima glave i vrata događaj je prvotno bio rezerviran za zdravstvene djelatnike; kirurge, radiologe, onkologe i ostale. Međutim tema je postala medijski iznimno zanimljiva kada su se u promociju uključili; bivši američki predsjednik Bill Clinton, te Michael Douglas, koji je svojim svjedočenjem prenio iskušenja i tegobe tijekom agresivne onkološke terapije zbog karcinoma korijena jezika.

Micheal Douglas je i nakon tog događaja u suradnji sa Oral Cancer Foundation (OCF) nastavio upozoravati o štetnosti alkohola i cigareta u razvoju oralnih karcinoma. Posebno su važni njegovi istupi kada govori o karcinomima ždrijela koje sve više povezujemo s HPV infekcijom. Od ostalih poznatih javnih osoba, potpuno otvoreno o svom karcinomu grla zadnjih godina govori Val Kilmer. Od istoga se karcinoma liječio nekadašnji Beatles George Harisson, kao i bubnjar Rolling Stonsa, Charlie Watts.

Tko zna da li bi Sigmund Freud, pasionirani obožavatelj cigara, toliko analizirao ljude da se većinu života nije borio s karcinom mekog nepca, te strašnim posljedicama koje je tadašnje liječenje na njega ostavilo.

Karcinomi štitnjače – bolest kod koje je kirurški zahvat glavna terapija

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo