Na koji način sunce utječe na našu kožu? Kako možemo kožu pripremiti za sunčanije ljetne dane? Što trebamo jesti kako bismo postigli zdravu preplanulost i sačuvali zdravlje kože? Smijemo li se okrenuti solariju kako bismo postigli “temeljnu boju”? Odgovore na ova pitanja saznali smo u razgovoru s poznatom dermatovenerologinjom dr. Jelenom Meštrović Štefekov.
S toplijim danima skidamo slojeve odjeće sa sebe i kožu izlažemo sunčevim zrakama. Od sunca ne valja bježati, jer je ono korisno za mnoge procese u našem tijelu, no treba se voditi načelom umjerenosti kako bismo zadržali zdravlje kože. Saznajte kako kožu pripremiti za tople, ljetne dane iz našeg razgovora s dermatovenerologinjom Jelenom Meštrović Štefekov.
Koliko je sunce uistinu štetno za našu kožu? Kako nezaštićena svijetla koža reagira na sunce?
Jelena Meštrović Štefekov, dr.med.spec.
dermatovenerolog
Sunce nije štetno ako se na suncu pravilno, odgovorno i kontrolirano ponašamo. Svi znamo da je sunce izvor života, da sudjeluje u sintezi vitamina D, da utječe na oslobađanje endorfina– tzv. hormona sreće, zbog čega se na suncu osjećamo dobro, raspoloženo, sretno, snažno.
No, kako je i inače u životu potrebna umjerenost u svemu što volimo, jer nam se u suprotnom lako može dogoditi da “izgorimo”, ovdje to možemo shvatiti doslovno. Sunce je štetno onoliko koliko mu se izlažemo, pa se svako pretjerano i nekontrolirano izlaganje treba izbjegavati, jer će, u suprotnom, bez ikakve sumnje, doći do oštećenja kože.
O kakvim se oštećenjima kože radi?
Oštećenja kože mogu biti kratkotrajna, akutna, u smislu opeklina i alergijskih reakcija, te ona druga, ozbiljnija, a to su kronična oštećenja uzrokovana suncem. Iako akutni događaj, opekline su izrazito nepoželjne jer se smatraju predisponirajućim faktorom za kasnija, kronična oštećenja kože, uključujući melanom. Kronična oštećenja kože koja se javljaju zbog pretjeranog izlaganja suncu su prekanceroze, tzv. aktiničke keratoze, karcinomi kože (bazocelularni i spinocelularni karcinomi) te melanom, i one su najvažniji razlog zaštite od sunca.
Ne malo važno, osobito u estetskom smislu, je i još jedan vid kroničnog oštećenja kože, tzv. fotostarenje kože. Naime, uz bazično, kronološko starenje koje nam pripada s dobi i koje je, zapravo, genetski determinirano, postoji i ono drugo, daleko važnije (jer na njega možemo utjecati), uzrokovano vanjskim čimbenicima od kojih je najznačajnije UV zračenje (sunce i solarij!). Ne zaboravimo pušenje, stres, poluciju, određene lijekove i druge “katalizatore” procesa starenja cijelog organizma, pa tako i kože. No činjenica da za drugi tip starenja kože koristimo izraz fotostarenje, govori o nesumnjivoj dominaciji UV nad svim drugim čimbenicima.
Danas znamo da prvenstveno kontroliranim ponašanjem na suncu, uz korištenje određenih preparata- krema sa zaštitnim faktorom i kozmeceutika, ali i vrlo važno – pravilnom prehranom bogatom antioksidansima – možemo utjecati na proces starenja kože te uistinu prevenirati nastanak najupadnijih “staračkih” promjena na koži lica (nejednakomjerne pigmentacije i sunčevih pjega – tzv. solarnih lentiga, proširenih kapilara, specifične “žućkaste, zadebljane kože” – tzv. solarne elastoze te specifične “sitne” naboranosti kože.
Na koji način kožu možemo pripremiti (i očuvati zdravom) na suncu?
Ne samo prije izlaganja suncu, već tijekom cijele godine, a osobito tijekom boravka na moru, bilo bi važno unositi u organizam dovoljne količine antioksidansa, u prvom redu onih iz prirodnog izvora, dakle iz namirnica, povrća i voća. Ljeto obiluje raznovrsnim voćem i povrćem, što nije slučajnost. Antioksidansi “ispravljaju greške“, oštećenja, koja na našim stanicama kože učini sunce. Za kožu se smatraju važni antioksidansi iz skupine karotenoida, beta karoten, likopen, zatim vitamin C, ali i drugi koje nalazimo u narančastom i crvenom povrću i voću (npr. dinja se smatra prvoklasnom antiaging namirnicom), ali naravno i u drugim… Izuzev antioksidansa, sadržavaju i velike količine vode te sprečavaju dehidraciju organizma, lako su probavljive, ne opterećuju organizam. Ako se odlučujemo za suplemente, osobito karotenoide, savjetujem one iz prirodnih izvora.
Također, oporavku kože nakon sunčanja pomažu preparati za njegu kože nakon sunčanja: oni uz dobru, hidratantnu bazu, moraju sadržavati i antioksidanse. Koriste se navečer, nakon sunčanja, ne savjetuje se aplikacija tijekom dana (mogućnost reakcije na sunce).
Mnogi će se okrenuti solariju kako bi “pripremili kožu za sunce”. Preporučujete li ovu praksu?
Ne savjetujemo solarij kao metodu “pripreme kože za sunce”. Danas se zna da solarij povećava vjerojatnost svih onih medicinski ozbiljnih oštećenja kože, kao i fotostarenja kože, pa njegovo korištenje nije opravdano samo kako bi nam bilo “komforno” na suncu, kako ne bi izgorili, da imamo podlogu i sl. Nažalost, ekspozicije solariju “samo nekoliko puta prije ljeta”, posebice ako su redovite, svake godine, uz sva ljeta provedena na moru – imaju kumulativan efekt.
Na kraju ukupna doza UV-a koju smo primili tijekom svih tih ekspozicija suncu i solariju bude prevelika i rezultira oštećenjima kože o kojima smo govorili.
Što je s osobama koje imaju osjetljivu kožu i lako izgore ili dobiju alergiju na sunce? Kako se one mogu pripremiti?
Izrazito svijetlim fototipovima kože sunce i plaža nisu “prirodni okoliš”. Oni moraju biti ekstra oprezni i tu nema lakog rješenja. Solarij nikako, ni u kom slučaju, kod svijetlih fototipova kože nije opcija! Nažalost, rješenje je (samo) maksimalna zaštita od sunca, prvenstveno mehanička – odjeća, suncobran, “debela” hladovina – uz preparate za zaštitu od sunca, antioksidanse i sva druga pravila ponašanja na suncu. Isto vrijedi i za djecu. I u hladovini i pod suncobranom, mi tamnimo – naravno ne intenzitetom i brzinom kojom bi možda željeli – no boja koju na taj način dobijemo je lijepa, “zdrava” preplanulost.
Ako na suncu dolazi do pojave alergijskih reakcija, ovisno o intenzitetu i vrsti alergijske reakcije, treba koristiti preparate i metode kojima se (više ili manje), može utjecati na ishod. Kod ovakvih je reakcija izuzetno važna postupna ekspozicija UV-u, ponekad uz korištenje antihistaminika i protuupalnih (kortikosteroidnih) preparata. U pojedinim (rijetkim) slučajevima, koristi se i fototerapija. Savjetujem konzultaciju s liječnikom, koji će ovisno o vrsti i intenzitetu alergijske reakcije odrediti postupke i terapiju.
I za kraj, koji su vaši savjeti za zaštitu od sunca?
Treba se štititi svim onim već poznatim sredstvima zaštite od sunca: ja ću na prvo mjesto staviti mehaničku zaštitu: odjeća, šeširi, naočale, sjena, hlad, suncobran, potom sredstva s UVB i UVA faktorom zaštite. Izlaganje suncu treba biti postupno, a boravak na suncu i direktnu izloženost sunčevim zrakama treba izbjegavati u razdoblju od 10 ili 11 do 16 ili 17 sati. I kad potamnimo, potrebna je zaštita.
Karmen Pužar
