Čak pet do deset posto opće populacije pati zbog alergija. Kada govorimo o mališanima, brojke su veće: učestalost alergijskih bolesti kod mališana iznosi gotovo 30 posto.
Alergija je preosjetljivost obrambenog sustava organizma, tj. promijenjena reakcija na inače neškodljive tvari iz okoliša. Riječ alergija dolazi od grčke riječi allos (drugi) + ergon (rad). Naziv se obično koristi da se uputi na preosjetljivost na antigen (alergen) iz okoliša (atopijska alergija ili kontaktni dermatitis) ili na medikamentnu alergiju.
Simptomi alergije
Simptomi alergijske reakcije mogu biti opći (sustavni) ili lokalizirani na organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (dišni sustav, probavni, koža, sluznica). Simptomi alergijske reakcije znatno se razlikuju u brzini nastanka i intenzitetu. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju, ali je većina tvari izaziva rijetko. Najčešći alergeni produkti su grinja, kućne prašine, kućnih životinja (dlaka, perja, epitelne stanice) pelud, hrana (kikiriki, morski plodovi, jaja, mlijeko, soja, jagode…), lijekovi, plijesni, otrovi insekata, konzervansi, aditivi idr.
Neke od tih tvari češće su odgovorne za nastanak alergija od nekih drugih. S obzirom na različitu prirodu alergena i njihova svojstva, različiti su i simptomi alergije, s tim da jedna osoba može istovremeno biti alergična na nekoliko alergena.
U nastanku alergijskih bolesti važnu ulogu ima i naslijeđe, s obzirom na to da nastaju kao posljedica međudjelovanja nasljedne sklonosti organizma da reagira stvaranjem protutijela na izloženost alergenima ,a uz djelovanje nespecifičnih čimbenika iz okoliša (onečišćeni zrak, duhanski dim…).
Alergije u brojkama
Da bi se u osobe kod koje postoji nasljedna sklonost neka od alergijskih bolesti i manifestirala potreban je određen period razvitka preosjetljivosti na neki vanjski čimbenik. To se naziva senzibilizacijom. Učestalost alergijskih bolesti je pet do deset posto općeg pučanstva. Češće su kod mlađe populacije, među gradskim stanovništvom te u ekonomski bolje situiranim obiteljima i u razvijenijim zemljama. Kod nas je postotak učestalosti alergijskog rinitisa otprilike sedam do deset posto kod općeg pučanstva, a znatno je viši kod djece i mladih.
Ambrozija
Učestalost alergijskih bolesti kod djece iznosi gotovo 30 posto, od toga se atopijski dermatitis javlja u 15-20 posto slučajeva, astma osam posto, alergijski rinitis i konjuktivitis 15-20 posto, a dva do šest posto djece već po rođenju ima alergiju na određenu hranu ili aditive u njoj.
Uloga biljaka
Simptomi alergijskih bolesti mogu početi u bilo kojoj životnoj dobi.
Nije uvijek lako utvrditi njezino postojanje pa ni u slučaju dobro poznatih bolesti kao npr. bronhalne astme, urtikarije ili rinitisa, iako su oni tipičan primjer alergijske reakcije. Senzibilizacija na peludi ovisi o alergenim svojstvima čestice peludi te o klimatskim uvjetima i osobinama okoliša. S obzirom na rasprostranjenost različitih biljaka i korova u pojedinim dijelovima naše zemlje, razlikujemo vegetaciju kontinentalnog i mediteranskog područja (kopriva, čempres, maslina, ljeska, ambrozija, bor i idr.); tako postoji i kalendar cvatnje.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske imamo rano proljetne (drveće i grmove, ljeska, joha, breza), rano ljetne (većinom trave) i ljetno-jesenske (zeljaste biljke i korovi), a tu se posebno ističe ambrozija.
Simptomi peludne alergije vrlo su slični običnoj prehladi, ali bez povišene tjelesne temperature. Prate ju kihanje, svrbež i začepljenost nosa, šmrcanje i vodenast iscjedak iz nosa, crvenilo i suzenje očiju, glavobolja, razdražljivost, otežano disanje te suh i podražajan kašalj. Simptomi se javljaju u određeno godišnje doba i traju nekoliko tjedana, a promjena klimatske okoline donosi olakšanje.
Kako si pomoći?
Savjetuje se boravak na moru u vrijeme intenzivne cvatnje biljaka u kontinentalnom području – zrak je tamo puno čišći zbog manje smoga i ostalog onečišćenja. Također se preporučuje boravak u visokim planinama zbog čistog zraka i suhe klime.
Osobe alergične na pelud trebale bi izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena – boravak u prirodi preporučljiv je nakon kiše kada je najniža koncentracije peludi u zraku ili uvečer kad zbog vlage čestice peludi otežaju što ih sprječava da lebde u zraku.
Nakon boravka na otvorenom preporučljivo je otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću, kako bi se spriječilo unošenje peludi u prostor u kojem se boravi. Ne treba zaboraviti i u svakom slučaju izbjegavati sušenje rublja na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi te četkati i prati kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud i unose ga u prostor. Smanjenju simptoma alergije doprinijet će boravak u zatvorenim i klimatiziranim prostorima i redovito uzimanje terapije koju je propisao liječnik.
Autor teksta: Veljko Gomezelj, dr.med. DZ MŽ-Nedelišće
