Rođenje djeteta može biti itekako velik emocionalni izazov za mnoge roditelje. Poznata je činjenica da kod majki koje su tek rodile dolazi do hormonalnoga disbalansa. Međutim, što je s očevima?
Postporođajna depresija psihičko je stanje osobe, najčešće majke, u kom dolazi do mnogih zbunjujućih emocija. Najčešći su simptomi: zbunjenost, umor, manjak energije, osjetljivost, ranjivost i sl. Ono što je bitno jest da se sve ove promjene pripisuju uglavnom hormonalnoj promjeni u ženinu organizmu. Kada je riječ o očevima, hormonalne oscilacije nisu slučaj te se postavlja pitanje što točno može uzrokovati promjenu u njihovome psihičkome stanju? Slično kao što je slučaj i s majkama, ni kod očeva ne postoji jednostavan odgovor na pitanje što točno uzrokuje ovo stanje. Općenito, koliko to može biti općenit odgovor, okidači za depresiju nalaze se u iznimno stresnim i emocionalnim događajima, a rođenje djeteta svakako je jedan takav.
Racionalno, to je nova, rekao bih, jedinstvena i najbitnija životna dimenzija koja zasigurno, posebice kada se radi o prvom djetetu, pretpostavlja mnoge značajne promjene u životu, vjerujem, kod svakoga oca. Naravno da ta spoznaja traži više emocionalnoga zalaganja i angažmana, koji nerijetko može iznjedriti različite psihičke smetnje, fenomenološki nazvane smetnjama prilagodbe. Ako se one doista intenziviraju i potraju više tjedana možemo ih, ili ih treba “razumjeti” kao depresivni poremećaj, kao i bilo koji drugi sa specifičnom genezom, u ovom slučaju reaktivo kroz emocionalni stres – ističe doc. prim. dr. sc. Trpimir Glavina, predstojnik Klinike za psihijatriju KBC-a Split.
Do povećanja intenziteta emocija može doći i veće financijske odgovornosti, promjene u životnome stilu, a sve to u kombinaciji s neispavanošću ili iscrpljujućim poslom. Osim toga, postoje još neki čimbenici koji mogu utjecati na pojavu postporođajne depresije kod očeva kao što su zategnuti odnosi s partnericom, godine (naime, mlađi očevi su skloniji depresiji) i sl.
Stručni je terapijski pristup u pojedinim slučajevima specifičan, no kada govorimo o blažim izričajima emocionalnoga reagiranja na “novo životno poglavlje”, uvijek je važno razumijevanje okoline, “dobro rame za plakanje” ili “uho za slušanje” i upućenost čovjeka čovjeku. Najveći broj nas očeva ipak doživljava i emocionalno proživljava to razdoblje kao normalnu, očekivanu životnu promjenu u najpozitivnijem smislu – savjetuje primarijus Glavina.
Najčešći simptomi i broj oboljelih
Sniženo raspoloženje, poremećano spavanje, razdražljivost, reducirani vitalni dinamizmi, smetnje koncentracije, potenciran osjećaj umora ili suprotno, intrapsihički nemir, su neki od brojnih mogućih simptoma depresivnoga stanja kojma se može opisati emocionalni, psihički status i funkcioniranje kod, ipak maloga broja očeva nakon rođenja njihove djece.
Naime, iz različitih se izvora može iščitati da se u ovakvoj “emocionalnoj stisci” može naći do 10 % očeva, posebice nakon rođenja prvoga djeteta, no osobno držim da se radi o znatno manjem broju, naročito onih očeva koji doista dosegnu intenzitet smetnji depresije gdje je potrebna stručna psihijatrijska pomoć i liječenje – mišljenje je primarijusa Glavine.
Postporođajna depresija kod žena nastaje zbog nesigurnosti i hormonalne neravnoteže
Foto: Shutterstock
J. R.
