Moždani udar je treći uzrok po smrtnosti u
zemljama zapadne Europe, a prvi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i prvi uzrok
invalideteta: godišnje odnese 8500 života.
Moždani udar (moždana kap, cerebrovaskularni inzult, CVI, apopleksija mozga) rapidni je gubitak moždane funkcije zbog poremećaja dotoku krvi u mozak. Može nastati zbog ishemije (nedostatka protoka krvi) uzrokovane blokadom (tromboza, arterijska embolija) ili zbog krvarenja (istjecanja krvi). Ishemijski moždani udar nastaje zbog gubitka opskrbe krvlju dijela mozga što pokreće ishemijsku kaskadu. Moždano tkivo prestaje funkcionirati ako je uskraćen dotok kisika dulje od 60 do 90 sekundi, a nakon otprilike tri sata dolazi do nepovratnih ozljeda koje dovode do smrti tkiva, tj. do moždanog udara.
Hemoragijski moždani
udar je izazvan krvarenjem pa se često naziva “izljev krvi u
mozak” ili cerebralna hemoragija. Do njega dolazi kada prsne moždana
aneurizma ili kad oslabljena ili upaljena krvna žila u mozgu počne krvariti.
Nakupljanjem krvi povećava se tlak koji može ubiti tkiva ili uništiti stanice
ometajući normalno protjecanje krvi kroz zahvaćena područja. Ova vrsta moždanog
udara smrtonosna je u 80 posto slučajeva.
Simptomi moždanog udara
Uobičajeni simpotmi moždanog udara uključuju:
- Naglu otupljelost ili slabodst lica, ruke ili noge – pogotovo samo jedne strane tijela
- Nagli nastup zbunjenosti
- Poteškoće s govorom ili razumijevanjem govora drugih
- Nagle tegobe vida na jedno ili oba oka
- Nalgla vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije
- Nagla jaka glavobolja
Ako sumnjate na moždani udar, procijenite simptome na sljedeći način:
1. Zamolite osobu da se nasmiješi. Jesu li mišići jedne strane lica toliko opušteni da vise?
2. Zamolite osobu da podigne obje ruke ispred sebe. Može li obje jednako visoko podignuti?
3. Zamolite osobu da izgovori jednostavnu rečenicu. Obratite pažnju na mrmljanje i nerazuman govor.
Ako su se vaše sumnje potvrdile, smjesta nazovite hitnu pomoć (194 ili univerzalni broj za hitne slučajeve 112). Nemojte čekati jer što više vremena prođe, to će moza pretrpjeti više štete!
“Ako imate izbor, pričekajte hitnu pomoć – nemojte sami voziti pacijenta u bolnicu. Pacijenti koje prevoze bolničari prije će biti obrađeni. Zapamtite kada su se simptomi pojavili i obavijestite bolničare o tome. Postoje vremenski okviri unutar kojih su neki lijekovi neupotrebljivi. Jednako tako, nemojte pacijentu dati aspirin.
Moždani udar se događa u mozgu, ne srcu. Ne možete znati koju vrstu moždanog udara osoba proživljava. Ako je hemoragijski, aspirin će samo pogoršati krvarenje!”, upozorio je liječnik Larry Goldstein, glasnogovornik Američke udruge za moždani udar.
Kako možemo utjecati na svoj rizik od moždanog udara?
Ako želite smanjiti svoj rizik od moždanog udara, prestanite pušiti, smanjite povišen krvni tlak, spriječite dijabetes, snizite povišenu razinu kolesterola, okrenite leđa sjedilačkom načinu života i nemojte postati pretili. Više pročitajte u članku 10 faktora rizika moždanog udara.
K. Pužar
