Krpelji su postali sve otporniji na vremenske (ne)prilike tako da se na njih danas može naići skoro u svako godišnje doba. Ipak, najviše vole sunce i visoke temperature pa je pravo vrijeme za širenje informacija o zaštiti od njihovog uboda.
Krpelji su opasni jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama. U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus).
Gdje i kada se krpelji mogu naći u prirodi?
Aktivnost krpelja ovisi o nekoliko čimbenika – ponajviše o temperaturi i vlažnosti stoga imaju tzv “sezonsku aktivnost“ – najaktivniji su i najbrojniji u proljeće i rano ljeto (svibanj, lipanj) te u ranu jesen (u puno manjem broju). U zimskom periodu (prosinac – ožujak) krpelji se susreću ako je riječ o blagoj zimi bez hladnoće i snijega. Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1m), šikara; u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima itd.
Kako krpelji dolaze do nas?
Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka. Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi. Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom. Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.
Koje bolesti prenose krpelji?
Krpelji su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti. U Hrvatskoj se ugrizom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o „prirodnim žarištima“ – područjima gdje ima zaraženih krpelja. Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba.
Kako spriječiti ubod?
Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja. Potrebno je:
- Izbjegavati područja nastanjena krpeljima; u takvim područjima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu).
- Koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tijekom boravka u prirodi – nositi hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću. Preporučuje se nogavice hlača uvući u čarape, a majice/košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj.
- Primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) – nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela. Djeluju nekoliko sati, ovisno o znojenju kože. Repelenti se mogu nanijeti i na odjeću (potrebno provjeriti u uputama za upotrebu o načinu primjene kao i potrebi ponovnog nanošenja).
- Pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, osobito nakon boravka u području zaraženih krpelja (obronci Medvednice). Krpelji obično nekoliko sati traže mjesto uboda prije uzimanja obroka krvi. Tijekom pregledavanja tijela posebice pregledati rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak.
U slučaju uboda krpelja potrebno je:
- Odmah izvaditi krpelja pomoću pincete za čupanje dlačica. Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Ako je potrebno, radi preciznog hvatanja, može se koristiti povećalo jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju valja potražiti pomoć liječnika.
- Niti u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije “gušiti” premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, „paliti“ šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen.
- Krpelje nemojte dirati golim rukama.
- Nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom.
- Informirati i educirati osobu ugriženu od krpelja o znakovima i simptomima lokalne i sistemske infekcije.
Foto: shutterstock
Izvor: Štampar
Ordinacija.hr
