Rizik od moždanog udara raste sa životnom dobi, posebno nakon 65. godine života, a muškarci češće obolijevaju nego žene.
Čimbenici rizika nastanka ishemijskog oštećenja mozga, tranzitorne ishemijske atake (TIA) i moždanog udara, dijele se na čimbenike na koje ne možemo utjecati i one na koje možemo utjecati.
Životna dob, spol (muškarci češće obolijevaju) i genski čimbenici čine skupinu rizika na koje ne možemo utjecati. Rizik od moždanog udara raste sa životnom dobi, posebno nakon 65. godine života. Muškarci češće obolijevaju nego žene u generativnoj dobi, a nakon menopauze rizik od moždanog udara se izjednačava u muškaraca i žena. Moždani udar je češći u nekim obiteljima, vjerojatno zbog učestalosti kroničnih bolesti koji su rizični čimbenici nastanka bolesti, ali i zbog sklonosti nastanku tromboze.
Potvrđeni čimbenici nastanka tromboze odnosno ishemijskog moždanog udara u osoba mlađih od 65 godina su Faktor V Leiden i protrombin G20210A mutacija, ali određenu ulogu imaju i drugi genski čimbenici tromboze.
Stanja kao što su diabetes mellitus, hipertenzija, povišeni lipidi u krvi, kardiomiopatija te štetne životne navike poput pušenja i pretjeranog konzumiranja alkohola su čimbenici na koje možemo utjecati. Diabetes mellitus je značajan čimbenik rizika jer ubrzava razvoj ateroskleroze u bolesnika i povećava rizik od smrtnosti nakon moždanog udara.
Hipertenzija je najučestaliji čimbenik rizika moždanog udara. Povišeni krvni tlak uzrokuje aterosklerotske promjene oštećenjem endotela stijenke krvne žile zbog kratkotrajnog ili stalnog djelovanja mehaničke sile na stijenku arterije. Hiperlipidemija je osnova za nastanak aterosklerotskih plakova u ekstrakranijskim (karotidnim i vertebralnim krvnim žilama koje su na vratu) i/ili u intrakranijskim krvnim žilama (krvne žile u lubanjskom dijelu).
Razni organski i/ili funkcionalni srčani poremećaji i bolesti povećavaju vjerojatnost nastanka moždanog udara.
Najčešći uzroci su poremećaj ritma i to fibrilacija atrija, akutni infarkt miokarda i njegove posljedice te ostali kardiovaskularni poremećaji. Pušenje cigareta jedan je od najčešćih čimbenika rizika ateroskleroze zbog oštećenja endotela do kojeg ono dovodi. Ujedno pušenjem dolazi do povećanja razine karboksihemoglobina u krvi i do smanjenja prijenosa kisika u tkiva, što rezultira hipoksijom. Prekomjerno uživanje alkohola je povećani rizik nastanka moždanog udara, ali umjereno pijenje crnog vina (pola čaše dnevno) djeluje protektivno. Prekomjerna tjelesna težina izolirani je čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze i posljedično moždanog udara, ali je često udružena i s drugim čimbenicima rizika kao što su hipertenzija, diabetes mellitus i hiperlipidemija.
Dakle, moždani udar, odnosno TIA je polietiološki uvjetovana bolest uzrokovana nizom rizičnih čimbenika, ali nerijetko nastaje i kao posljedica drugih bolesti.
Kako se dijagnosticira TIA?
Dijagnoza TIA-e postavlja se temeljem kliničkog pregleda i dijagnostičke obrade koja je predviđena za sva ishemijska moždana zbivanja.
Potrebno je uraditi ciljanu dijagnostičku obradu koja obuhvaća: ultrazvučnu obradu krvnih žila vrata (karotidnih i vertebralnih krvnih žila), transkranijski dopler (TCD) krvnih žila mozga, kompjuteriziranu tomografiju (CT) mozga i prema potrebni magnetnu rezonanciju (MRI) mozga, MR angiografiju krvnih žila vrata i mozga. U rijetkim slučajevima potrebno je napraviti višeslojnu kompjutoriziranu tomografiju (MSCT) angiografiju navedenih krvnih žila, a po potrebi i digitalnu substrakcijsku angiografiju (DSA).
U slučaju konačnog postavljanja dijagnoze TIA-e nužno je poduzimanje mjera prevencije nastanka moždanog udara koje obuhvaćaju regulaciju krvnog tlaka, glukoze u krvi, razinu kolesterola i triglicerida u krvi te drugih rizičnih čimbenika. Mijenjanje životnih navika sastavni je dio prevencije moždanog udara što znači prestanak pušenja, ograničenim unosom životinjskih masnoća, ograničeno konzumiranje alkohola, reguliranje tjelesne težine i fizičkih aktivnosti.
Autorica terksta:
Prof. dr. sc. Marina Titlić,
spec. neurolog
