Kortizol: hormon stresa koji uvjetuje debljanje i želju za slatkim - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Kortizol: hormon stresa koji uvjetuje debljanje i želju za slatkim

Kortizol je hormon koji se luči u kori nadbubrežne žlijezde. Moramo ga promatrati kao dio vrlo složenog procesa međusobno povezanih žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem.

Kortizol spada u skupinu hormona glukokortikoida jer ima učinak na povećanje koncentracije glukoze u krvi. Sudjeluje u regulaciji metabolizma ugljikohidrata, masti i proteina, ima ulogu pri stresu i upali te u različitoj mjeri djeluje na brojne organske sustave u ljudskom tijelu.

Tijekom dana koncentracije kortizola variraju i usko su vezane za doba dana (cirkadijalni ritam). Kortizol je najviši ujutro, a vršne vrijednosti doseže između 7 i 9 sati.

Kortizol se izlučuje kao odgovor na lučenje adrenokortikotropnog hormona (ACTH) iz hipofize te na psihički ili fizički stres, stoga se često naziva „hormonom stresa“. Njegovo izlučivanje povećano je svaki put kad je tijelo izloženo stresu, bilo fizičkom bilo mentalnom.

Nekada davno, kad čovjek nije bio izložen svakodnevnom i cjelodnevnom stresu, lučenje kortizola bilo je rezultat gladi ili trenutnih okolnosti, npr. obrana od predatora. Trenutno povišenje kortizola pomoglo je u dobivanju energije koja je bila potrebna za preživljavanje nestašice hrane ili za bijeg od nečega opasnog za život. No, čim prijeteća situacija nestane, kortizol bi se trebao vratiti na normalnu razinu.

Kortizol je važan imunoregulator, tj. imunosupresor. To njegovo djelovanje je iskorišteno u mnogim lijekovima, gdje se derivati kortizola (npr. prednizon) koriste u svrhu kontrole alergijskih reakcija i mnogih upalnih procesa. Sljedeći učinak kortizola je smanjeno izlučivanje natrija iz tijela, dok s druge strane ubrzava izlučivanje kalija iz tijela. To rezultira hipertenzijom koja je često povezana sa stresom.

Zanimljiva je uloga kortizola u starenju mozga. Ustanovljeno je da kortizol selektivno uništava neurone u hipokampusu, dijelu mozga koji je zadužen za pamćenje i učenje. Ljudi izloženi stresu su dekoncentrirani, napeti, anksiozni.

Povišen kortizol dovodi do niza neželjenih posljedica 

Problem nastaje kada je kortizol kronično povišen, naše tijelo stalno dobiva signal da je u opasnosti i pokreće se cijeli niz obrambenih mehanizama na biokemijskoj razini što dovodi u konačnici do neželjenih posljedica visoke razine kortizola: povećanje glukoze u krvi, povišen krvni tlak, poremećen rad štitnjače, lupanje srca, poremećaj menstrualnog ciklusa kod žena, pretilost i to osobito – visceralni tip (nakupljanja masnih naslaga oko struka), snižavanje razine testosterona, smanjenje količine mišićnog tkiva, poremećaj raspoloženja, depresija… 

Osoba koja pati od visoke razine kortizola, osjećaju pojačanu glad, želju za slatkim i slanim, ne može se opustiti, osjećaj unutarnjeg nemira, euforičnost, anksioznost, nesanicu, buđenje noću i znojenje. Tu su i misli koje neprestano naviru, iracionalni strahovi te osjećaj stalne „navijenosti“. 

Osim toga, visoka razina kortizola potiče pohranu goriva na mjestima gdje ga je lako moguće iskoristiti, poput masnih naslaga oko struka. Nakon dugotrajnog iscrpljivanja nadbubrežne žlijezde slijedi i faza smanjene razine kortizola u organizmu, kao i obrnut raspored njegova lučenja: više razine kortizola tijekom noći i preniske razine kortizola ujutro. 

U kasnijim fazama dugotrajne izloženosti stresu razina kortizola može oscilirati od visokih do niskih razina, ponekad čak i u rasponu od nekoliko sati u istom danu. Naime, niska razina kortizola posljedica je dugoročne povišene razine kortizola i zadnja je faza rada preopterećenog sustava za regulaciju stresa. Organizam se iscrpljuje.

Među posljedicama niske razine kortizola jesu problemi s elektrolitima, fibromijalgija, sindrom kroničnog umora, gubitak koštane mase i moguće frakture te sindrom izgaranja (burn-out sindrom).

Za otkrivanje poremećaja razine hormona potrebno je učiniti adekvatne laboratorijske i druge dijagnostičke pretrage kako bi se pomoglo pristupiti i adekvatnom liječenju.

Liječenje se provodi ovisno o ciljnom organskom sustavu koji je pogođen disbalasnom razine kortizola tj. nastaloj bolesti, kao što su dijabetes, hipertenzija, kardivaskularne bolesti, hipertireoza, depresija… Dužina liječenja je ovisna o nastaloj bolesti.

Kako prevenirati povišeni kortizol?

U današnjem stilu života je potrebno pronaći adekvatnu harmoniju između obveza poslovnih, obiteljskih, raznih želja te svojih realnih mogućnosti. Nastojati koliko je god moguće naći vremena za relaksaciju, pravilnu prehranu, fizičku aktivnost, dovoljno sna, druženje s dragim ljudima, smanjiti unos psihostimulansa poput alkohola, kofeina i drugih sredstava što „održavaju budnost“. Također folna kiselina, vitamin B5, vitamin C i riblje ulje mogu smanjiti nivo kortizola povećanog stresom, a mogu se naći u hrani poput ribe, mahunarkama, integralnim žitaricama, sjemenu suncokreta, voću i povrću.

Osluškujte svoje tijelo, razbistrite misli, veselite se malim stvarima, život je lijep.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo