U protekla četiri desetljeća broj osoba s prekomjernom tjelesnom masom u Europskoj uniji se utrostručio, a prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Hrvatska, nažalost, prati ovaj negativni trend.
Naime, prema indeksu tjelesne mase (ITM), normalnu tjelesnu masu 2019. imalo je 34 posto odraslih u Hrvatskoj dok je njih čak 65 posto bilo pretilo.
Prekomjerna tjelesna težina predstavlja rizik po zdravlje zato što povećava krvni tlak, uzrokuje povišene vrijednosti kolesterola i šećera u krvi te samim time povećava rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti te šećerne bolesti i hiperlipidemije. Također, ljudi s viškom kilograma, kao i kardiovaskularni bolesnici te osobe sa šećernom bolešću, spadaju u najrizičnije skupine za obolijevanje od teških oblika bolesti COVID-19.
Debljina i dijabetes rizični su čimbenici koji pridonose tome da netko tko ima covid-19 ima težu kliničku sliku te završi na bolničkom liječenju. Moram istaknuti da je dob najznačajniji faktor. Dakle, što smo stariji, tim je veća vjerojatnost da ćemo imati teže oblike bolesti COVID-19, a ako smo pritom pretili te imamo dijabetes i kardiovaskularne bolesti ta stanja pridonose lošijem ishodu. Spomenute bolesti možemo prevenirati zdravim stilom života, a to znači da se trebamo zdravo hraniti i biti fizički aktivni, dok je cijepljenje najbolja prevencija od zaraze COVID-19, kazao je prof.prim.dr.sc. Branko Kolarić, dr.med, epidemiolog, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” na oakruglom stolu “Prevencija COVID-a i post COVID-a”.
Na okruglom stolu u organizaciji Udruge za prevenciju prekomjerne težine, ugledni hrvatski liječnici govorili su o važnosti prevencije pretilosti, a samim time i COVID-a i post COVID-a te drugih respiratornih bolesti dišnog sustava kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom te onih koji imaju šećernu bolest.
Kada govorimo o post COVID tijeku bolesti, neki ljudi, a među njima ima i mladih, imaju komplikacije u obliku miokarditisa koje se trebaju prepoznati na vrijeme zato što mogu završiti fatalno. Prisutni su i razni neurološki simptomi te su vrlo česte fibroze pluća koje nastaju kao posljedica teških upala pluća, dodao je epidemiolog Kolarić.
O teškim posljedicama COVID-a, govorila je i pulomologinja, mr.sc. Alma Rožman, dr. med, iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava Grada Zagreba koja od početka pandemije aktivna u post-covid ambulanti.
U skoro pune tri godine otkako se borimo s virusom COVID-19, u poliklinici smo pregledali ukupno 2914 osoba koje su imale bolest COVID-19, bilo kojeg oblika. Mi smo uglavnom zbrinjavali pacijente koji su bili ambulantno liječeni kod kuće i koji su nam se javljali s respiratornim simptomima kao što su kašalj i otežano disanje. Od spomenutih 2914 pacijenata koje smo obradili, njih više od 700 imalo je dugotrajne COVID simptome. To znači da su simptome osjećali dulje od osam tjedana, a neki i godinu dana. Istaknula bih da su u našoj plućnoj ambulanti većinom pretili pacijenti. Naime, mi brinemo o ljudima koji su kronični plućni bolesnici, koji imaju komorbiditete kao što su kardiovaskularne bolesti i dijabetes, tako da su te osobe pretežno visokog indeksa tjelesna mase koji se kreće iznad 25, kazala je mr.sc. Rožman dodajući da su teške oblike COVID-a i post COVID-a imali mlađi ljudi između 40 i 45 godina koji su imali visoki indeks tjelesne mase koji je kod nekih bio viši od 30.
S obzirom na to da se 44 posto slučajeva dijabetesa tipa 2 može pripisati upravo prekomjernoj težini, osobe sa šećernom bolesti također su izložene većem riziku od teških oblika Covid-19 bolesti.
Osobe koje imaju šećernu bolest nisu bile pod povećanim rizikom od zaraze koronavirusom, ali osobe sa šećernom bolesti koje su imale visoke vrijednosti šećera u krvi, imale su teži klinički tijek. Šećerna bolest nosi povećani rizik od razvoja hipertenzije i hiperlipidemije, a samo stanje visokih vrijednosti šećera u krvi uzrokuje kroničnu upalu koja tinja u organizmu i koja mijenja naš imunološki odgovor. Stoga su takvi pacijenti koji su bili zaraženi virusom COVID-19 imali drugačiji ili lošiji imunološki odgovor. Većina takvih pacijenata je bila opterećena prekomjernom tjelesnom težinom te je njihov klinički tijek bio puno teži i kompliciraniji pa je većina njih završavala u jedinicama intenzivnog liječenja, istaknula je doc.prim.dr.sc. Gorana Mirošević, voditeljica odjela za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma KBC-a Sestre milosrdnice.
Liječnici obiteljske medicine od prvog dana pandemije u svakodnevnom su kontaktu s pacijentima, na prvoj liniji zdravstvene zaštite. Svoja iskustva od izbijanja zaraze do sada, ukratasko je sažeo i Dragan Soldo, dr. med., Predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora Hrvatskog liječničkog zbora.
“U životu ništa nije crno-bijelo pa smo tako i mi liječnici obiteljske medicine imali pacijente koji su slušali upute i savjete liječnika te se na vrijeme cijepili, ali i one koji nisu. Vrlo brzo se ispostavilo da je dio pacijenata grupi koja je vrlo rizična, dio pacijenata koji se nisu htjeli cijepiti. Imao sam pacijenta od 50 godina koji je preminuo od COVID-a, a mislim da je u svijetu u kojem živimo nedopustivo da nam osoba od 50 godina premine od jedne respiratorne infekcije. Kada govorimo o povezanosti prekomjerne težine i teških oblika COVID-19 bolesti, primijetili smo da su kod pretilih pacijenata prisutni produženi simptomi zaraze. Pretili pacijenti imaju niz rizičnih čimbenika i zato bi se trebali malo bolje brinuti o svom zdravlju te se cijepiti, kako protiv covida-19, tako i protiv gripe i pneumokoka koji u njihovu slučaju mogu imati ozbiljne posljedice”, zaključio je Soldo.
Ako ste imali COVID-19, znači li to da ste u većem riziku od bolesti štitnjače? Provjerite
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
