Melatonin je hormon kojeg proizvodi jedna nimalo obična žlijezda. Naime, epifiza ili pinealna žlijezda oduvijek je obavijena dozom mističnosti.
Tijekom povijesti epifizi se pripisivao velik broj funkcija. Primjerice, filozof Descartes smatrao ju je središtem duše. Danas imamo prisutnu određenu struju pobornika alternative koja epifizu naziva „trećim okom“. Poklonici alternative smatraju kako je epifiza u našem tijelu u latentnom odnosno uspavanom stanju. Međutim, postoje teorije da se određenim tehnikama ona može probuditi. Vjeruje se kako probuđena epifiza daje sposobnost snažne intuicije i čitanja tuđih misli.
Kao što epifiza nije nimalo obična žlijezda, tako je i hormon melatonin kojeg luči vrlo zanimljiv.
Melatonin ima ulogu u imunološkom sustavu, krvnom tlaku, no najznačajnija mu je uloga unutrašnjeg sata.
Melatonin proizveden u epifizi regulira cirkadijani ritam – danju se izlučuje u malim količinama, a noću u velikim zbog čega ga nazivamo i hormonom tame. Maksimalna koncentracija melatonina je između 2 i 4 h u noći, dok tijekom druge polovice noći postupno pada.
Svjetlost upravlja našim unutrašnjim satom
Ciklus izmjene dana i noći ima ključni utjecaj na život na Zemlji. Nažalost, moderno je društvo dovelo do uvođenja promjena koje ponekad narušavaju ekološku ravnotežu i homeostazu u ljudskom organizmu. Jedan od takvih primjera su radna mjesta u prostorima u kojima nema prodora prirodne svjetlosti poput shopping centara.
Studija provedena 2014. godine nastojala je utvrditi kako nedostatak dnevnog svjetla utječe na ljude. U istraživanju je sudjelovalo dvadeset ispitanika koji su podijeljeni u dvije skupine prema radnom mjestu. Rezultati su pokazali kako je skupina „bez prozora“ na radnom mjestu imala nižu razinu melatonina prije spavanja i to u 22 sata, a višu razinu melatonina u 8 sati ujutro kada je razina melatonina prirodno najniža. Niža razina melatonina navečer dovedena je u vezu sa simptomima depresije i lošom kvalitetom sna. Također, ispitanici u skupini „bez prozora“ imali su višu razinu kortizola tzv. hormona stresa u usporedbi s ispitanicima iz skupine „s prozorom“. Autori su zaključili kako smanjena izloženost prirodnom svjetlu uzrokuje povećanje kortizola, a sniženje melatonina u večernjim satima. Takva kombinacija često rezultira simptomima depresije i lošom kvalitetom sna.
Pokazalo se kako u tim situacijama od koristi može biti melatonin unešen u obliku dodatka prehrani. Melatonin se primjenjuje kod ljudi s poremećenim unutrašnjim satom zbog primjerice brze promjene vremenskih zona (jet lag), rada u noćnoj smjeni, kod slijepih ljudi te kod osoba koje pate od kronične nesanice.
Tijekom zimskim mjeseci kada su dani kratki i pretežno sivi, svi smo izloženi poremećaju u lučenju melatonina i nerijetko nas muči loše raspoloženje, pospanost tijekom dana, a nesanica tijekom noći. Stoga melatonin primijenjen navečer, može sudjelovati u borbi protiv nesanice i pomoći pobijediti „zimski blues“.
Literatura:
- Harb F, Hidalgo MP, Martau B. Lack of exposure to natural light in the workspace is associated with physiological, sleep and depressive symptoms. Chronobiol Int. 2014 Nov 26:1-8.
- Luboshitzky, R., Daily and seasonal variations in the concentration of melatonin in the human pineal gland. Brain Res Bull. 1998. 47(3):271-276.
