Nova hipoteza: šećerna bolest direktno vodi do Alzheimera?

Mozak, liječnik

Novije svjetske studije upućuju na to da postoji veza između dijabetesa i Alzheimerove bolesti.

Kakva bi to spona mogla biti između te dvije ozbiljne bolesti, objašnjava nam doc. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić, dr. med, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek.

Broj oboljelih od šećerne bolesti, započinje liječnica, u porastu je diljem svijeta te se danas ova bolest s razlogom može nazvati globalnom epidemijom. Postoji više razloga za ovu pojavu, a najvažniji je promjena načina života koju obilježava veći unos visokokalorične hrane i smanjena tjelesna aktivnost, što rezultira porastom broja osoba s prekomjernom tjelesnom težinom i debljinom. Drugi važan čimbenik jest starenje populacije.

Svjetske procjene govore da oko 537 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću. U čak polovice oboljelih osoba šećerna bolest nije dijagnosticirana te stoga nije ni liječena. Među nešto više od 6,7 milijuna osoba koje godišnje umru zbog šećerne bolesti svaka treća mlađa je od 60 godina. Na svjetskoj razini, troškovi zdravstvene zaštite vezane za šećernu bolest iznose 966 milijardi dolara, iznosi dr. Canecki-Varžić zapanjujuće podatke.

U Europi od šećerne bolesti boluje 61 milijun osoba u dobi od 20 do 79 godina, a troškovi liječenja i skrbi za šećernu bolest iznose 189 milijardi američkih dolara godišnje. Ipak, više od milijun osoba godišnje umre od njezinih posljedica.

Prema podacima CroDiab Registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj je u 2021. bilo 327.785 osoba sa šećernom bolešću, a broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60 posto oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da se procjenjuje da je ukupan broj oboljelih blizu 500.000. Šećerna bolest treći je vodeći uzrok smrti s udjelom od 8,2 posto u 2020. godini.

Šećerna je bolest povezana s povećanim rizikom kardiovaskularnog pobola te kardiovaskularne i ukupne smrtnosti. Dok je uloga šećerne bolesti u razvitku kardiovaskularnih komplikacija danas dobro poznata, utjecaj šećerne bolesti na nastanak demencije za sada je još uvijek predmetom istraživanja. Demencija je postupno pogoršanje intelektualnih sposobnosti sve do narušavanja socijalnog i radnog funkcioniranja. Najistaknutiji simptomi su teškoće u pamćenju, posebno nedavnih događaja, loša prosudba – osoba ima teškoća u razumijevanju, planiranju ili odlučivanju, gubi vlastite standarde i kontrolu nad porivima, sposobnost apstraktnog mišljenja opada, uobičajene su emocionalne smetnje. Tijek demencije može biti progresivan, statičan ili se bolest može povremeno i povući, ovisno o uzrocima. S vremenom mnogi oboljeli postaju apatični i povučeni, a u završnoj fazi bolesti osoba gubi integritet i živost ličnosti te ne primjećuje okolinu. Procjenjuje se da demencija zahvaća oko 10 posto osoba starijih od 65 godina, objašnjava naša sugovornica.

Demencije se obično dijele u dvije kategorije. Primarna demencija je izravno izazvana oštećenjem mozga, dok je sekundarna demencija uzrokovana bolestima koje ne napadaju mozak izravno.

Primarna demencija – Alzheimerova bolest čini oko 50 posto demencija među starijima. U slučaju Alzheimera moždano tkivo nepovratno propada, a smrt nastupa 10 do 12 godina nakon pojave prvih simptoma bolesti. Bolest je češća među ženama nego među muškarcima. Bolest počinje teškoćama u koncentraciji i pamćenju novonaučenoga. Osoba djeluje rastreseno i razdražljivo, što uskoro počinje ometati svakodnevni život. Osoba okrivljava druge zbog vlastitih neuspjeha i umišlja da je netko proganja. Pamćenje progresivno slabi, a osoba postaje sve više dezorijentirana i uzrujana, iznosi ova osječka liječnica.

Sekundarne demencije pak mogu nastati zbog niza bolesti ili stanja poput ateroskleroze, koja dovodi do razvoja cerebrovaskularne bolesti i moždanog udara, što je ujedno i najčešći uzrok demencije.

Koja bi mogla biti veza dijabetesa i demencije?

Šećerna je bolest kronična sistemska bolest koja vodi razvitku niza kroničnih komplikacija, tako je danas dobro poznato da šećerna bolest znatno povećava rizik, među ostalim, i za razvitak moždanog udara. Novija su istraživanja pokazala da dijabetes znatno povećava rizik i za razvitak demencije, a rizik je tim veći što je mlađa životna dob u kojoj je došlo do razvitka šećerne bolesti te što je šećerna bolest lošije regulirana. Postoje brojne teorije o načinu na koji šećerna bolest povećava rizik za razvoj demencije: većina osoba sa šećernom bolesti tipa 2 prekomjerne je tjelesne težine ili pretila, tako da je šećerna bolest najčešće udružena s arterijskom hipertenzijom i poremećajem metabolizma lipida, što sve rezultira ubrzanjem aterosklerotskog procesa, razvojem kardiovaskularnih komplikacija te u najnepovoljnijem slučaju ishemičnim oblikom moždanog udara. Jedan od dodatnih čimbenika rizika za razvoj demencije epizode su niske razine glukoze u krvi – hipoglikemije, a češće su u osoba sa šećernom bolesti koji se liječe oralnim antihiperglikemicima iz klase sulfonil-uree ili starijim klasama inzulinske terapije, što može dovesti i do trajnih oštećenja mozga, među ostalim moždanih centara odgovornih za pamćenje, kaže doc. dr. sc. Silvija Canecki-Varžić.

S druge strane, naglašava, novija istraživanja upućuju na mogućnost da neke klase lijekova koje danas koristimo za liječenje šećerne bolesti tipa 2 imaju potencijalne dobrobiti u smislu smanjenja rizika za razvoj demencije, u prvome redu lijekovi iz skupine GLP-1 receptora agonista te tiazolidinediona. Odgovore na ova pitanja pružit će nam klinička ispitivanja koja su trenutačno u tijeku.

Jedna od novijih i intrigantnih hipoteza govori o tome da šećerna bolest direktno dovodi do razvitka Alzheimerove bolesti, tzv. "šećerne bolesti tipa 3", s obzirom na to da obje bolesti na staničnom i molekularnom nivou imaju niz sličnosti, poput inzulinske rezistencije koja na nivou perifernih tkiva vodi k razvoju šećerne bolesti tipa 2, a u središnjem živčanom sustavu do razvoja promjena karakterističnih za Alzheimerovu bolest. Također, stanje kronične upale niskog stupnja aktivnosti te oksidativni stres zajedničke su karakteristike obje bolesti. No za rasvjetljavanje eventualne direktne uzročno-posljedične veze između ove dvije bolesti svakako će biti potrebna dodatna znanstvena istraživanja, poručuje.

Ako je uzrok demencije moguće vratiti u početno stanje, trebalo bi odmah započeti s odgovarajućim liječenjem. Potrebne su i psihosocijalne intervencije jer se o dementnim osobama treba i brinuti. Zadatak skrbi o dementnim bolesnicima nerijetko ipak pada na njihove obitelji, nastavlja baša sugovornica, pa im je stoga potrebno pružiti u tome pogledu dodatne informacije i podršku.

Kako zajednički reducirati rizik za razvoj šećerne bolesti tipa 2 i demencije?

Naposljetku bolje je spriječiti nego liječiti. Opće mjere kojima je moguće znatno smanjiti rizik za razvoj bolesti u znatnoj su mjeri zajedničke za šećernu bolest tipa 2 i demenciju, a obuhvaćaju zdravu prehranu, tjelovježbu, održavanje normalne tjelesne mase, prestanak pušenja, a u slučaju pridruženih bolesti – optimalnu regulaciju arterijske hipertenzije i povišenih vrijednosti lipida, zaključuje.

17 godina suživota s dijabetesom: Naslijedio šećernu bolest i slučajno je otkrio na sistematskom

Suzana Lepan-Štefančić

Foto: Arhiva, Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!