Rak jetre 6. najčešća vrsta raka na svijetu i 3. vodeći uzrok smrti povezane s rakom a prema podatcima WHO Globocan iz 2020. u Hrvatskoj je zabilježeno 581 novi slučaj te 529 smrti od raka jetre.
Hepatocelularni karcinom (HCC) predstavlja gotovo 90% svih slučajeva primarnog raka jetre, a 50% oboljelih od uznapredovanog hepatocelularnog karcinoma (HCC) neće živjeti dulje od jedne godine.
Hrvatsko društvo za bolesti jetre „Hepatos“ bilo je domaćin ovogodišnjeg MedTalk-a, pod nazivom „Nealkoholna masna bolest jetre – tiha epidemija“, koji se organizirao virtualno. Važnost primarne i sekundarne prevencije HCC-a kroz rano otkrivanja i redovito praćenje bolesnika koji imaju predisponirajuće čimbenike za razvoj kronične bolesti jetre s naglaskom na bolesnike s NAFLD-om bila je tema MedTalk-a kojoj su se odazvali vodeći stručnjaci RH na području bolesti jetre kako bi razmijenili znanja i iskustva te izradili prijedlog skice puta HCC bolesnika kroz zdravstveni sustav.
Oboljeli od hepatocelularnog karcinoma često nemaju znakove bolesti sve do uznapredovalog stadija kada nije moguća primjena nikakvih metoda koje bi rezultirale izlječenjem već preostaju samo sustavno liječenje ili palijativna skrbte se nameće potreba što ranijeg dijagnosticiranja. Kako se većina uzroka ciroze i raka jetre može prevenirati, nužno je raditi na upoznavanju stanovništva s čimbenicima rizika, promicati zdrav način života i identificirati bolesnike pod rizikom koji moraju ući u sustav praćenja radi ranog otkrivanja raka jetre.
Predsjednik Hrvatskog gastroenterološkog društva prof. Neven Ljubičić, osvrnuo se na primarnu i sekundarnu prevenciju s posebnim osvrtom na populaciju s NAFLD-om nakon kojeg se prof. Ivica Grgurević nadovezao predstavljajući smjernice za praćenje NAFLD, te ulogu novih metoda u praćenju bolesnika s NAFLD-om.
Dr. Tomas Matić v.d. pročelnika Dnevne bolnice Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac KB Merkur govorio je o NAFLD-u kod bolesnika s dijabetesom te se osvrnuo na prevenciju razvoja fibroze jetre/ciroze/HCC-a.
Šećerna bolest je pandemijska bolest koja troši veliki dio zdravstvenog sustava… Moramo djelovati svi zajedno preventivno na razini primarne, sekundarne i tercijarne zaštite i naravno prepoznali onaj problem na početku a to je debljina od najranije dobi. Sada kad se više gleda televizija gdje se reklamiraju čips i čokolada možda bi prevencija kroz javno zdravstvene akcije bila preporučljiva jer vidimo o kojim se brojkama radi i kojim troškovima za zdravstveni sustav.
Liječnica obiteljske medicine dr. Vjekoslava Amerl Šakić istaknula je važnost ranog prepoznavanja i dijagnosticiranja bolesti, kako prepoznati rizične bolesnike (debljina, dijabetes, MetS, hipertenzija) u ordinacijama obiteljske medicine te njihova suradnja sa sekundarnom i tercijarnom zdravstvenom zaštitom.
Predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju i predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb prof. Stjepko Pleština upoznao je s posljedicama neodgovarajućeg praćenja rizičnih bolesnika i otkrivanja u kasnim stadijima bolesti na cijeli zdravstveni sustav i društvo u cjelini navodeći:
Mene posebno veseli suradnja koju smo uspostavili među ustanovama gdje doista možemo pružiti vrhunsku skrb i u Hrvatskoj koje nas ne treba biti sram ni pred najrazvijenijim zemljama. Sistemsko liječenje je napredovalo ali još uvijek kaska za ranijim stadijima HCC-a. Dakle naglasak treba staviti na ranije otkrivanje u fazi kad je bolest izlječiva.
Mogućnosti liječenja raka jetre značajno su poboljšane u posljednjim godinama, stoga je rana dijagnoza kritičan korak za smanjenje smrtnosti od raka jetre, kao i osvještavanje javnosti o važnosti prevencije te ranog liječenja raka jetre. Prije samog zaključka diskusije okupljeni su donijeli zaključke i preporuke u svrhu što bolje informiranosti šire javnosti o važnosti ranog otkrivanja i redovitog praćenja bolesnika, koji imaju predisponirajuće čimbenike za razvoj kroničnih bolesti jetre a posljedično tome i za razvoj HCC-a.
Prim. Ljerka Eljuga otkriva “glavne krivce” koji mogu dovesti do raka
Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
