Sve veći broj istraživanja o rizičnim faktorima kardiovaskularnih bolesti i učincima terapije pomažu kliničarima u boljoj procjeni za koje je pacijente najvjerojatnije da će imati korist od pomnog praćenja, promjena u načinu života ili dodatnih terapijskih intervencija.
Nova otkrića objavljena u časopisu Journal oft he American College of Cardiology imaju za cilj raščlaniti utjecaj menopauze naspram utjecaja starenja u intenziviranju rizika za bolesti srca, procijeniti ulogu pušenja, fizičke aktivnosti i gubitka težine uzrokovanog promjenom prehrambenih navika te detaljnije opisati utjecaj terapije koja snižava masnoće u krvi na kardiovaskularne ekscese.
Glavne značajke iz izabranih studija objavljenih u spomenutom časopisu su: “Menopauza je povezana sa štetnim promjenama u razini kolesterola u krvi, no ne s ostalim kardiovaskularnim faktorima rizika.”
Najžešće su rasprave bile oko pitanja je li porast bolesti srca među ženama u postmenopauzi posljedica starenja ili same menopauze i s njom povezanim gubitkom endogenih estrogena. Nova je studija intenzivno pratila 1054 žene raznih etničkih skupina, koje su na početku istraživanja bile u premenopauzi ili ranoj peri-menopauzi. Autori tvrde da je to prva studija koja je godinu oko posljednje menstruacije okarakterizirala kao vrijeme s najviše negativnih promjena u pogledu razine masnoća u krvi. Neovisno o dobi ili etničkoj pripadnosti, otkrivena je povezanost menopauze s porastom ukupnog kolesterola, kolesterola niske gustoće (LDL, “loši kolesterol”) i njegovog proteina nosača. Nisu pronađene promjene u upalnim ili antikolaglacijskim faktorima, krvnom tlaku, razini inzulina i glukoze, a da su povezane s posljednjom menstruacijom. Umjesto toga, spomenuti su faktori pokazali linearni model promjene, što je upućivalo na starenje kao glavni uzročni čimbenik. U skladu s otkrićem, autori upozoravaju na važnost promjena životnih navika u pogledu sprječavanja negativnih promjena razine masnoća u krvi.
Osobe koje nikad nisu pušile, ili one koje su prestale pušiti prije odnosno poslije srčanog udara, imaju veću stopu dugoročnog preživljenja.
Prema istraživanju koje je tijekom 13 godina pratilo 1521 pacijenta (mlađih od 65 godina), osobe koje su preživjele prvi srčani udar, a koje nisu nikad pušile, imale su dvostruko manji rizik za smrtni ishod od onih koje su nastavile pušiti nakon srčanog udara. U usporedbi s trajnim pušačima, osobe koje su prestale pušiti prije srčanog udara imale su 50 posto smanjen rizik smrtnosti, dok je isti rizik smanjen za 37 posto u onih koje su s pušenjem prestale nakon srčanog udara. Prema autorima studije, prestanak pušenja bio je jednako učinkovit kao i mjere poput snižavanja kolesterola (smanjuje rizik za 29 posto), acetilsalicilne kiseline (15 posto) i beta-blokatora (23 posto).
Nadalje, u pacijenata koji su nastavili s pušenjem, smanjenje broja dnevno popušenih cigareta pokazalo se kao protektivni faktor: rizik mortaliteta bio je smanjen za 18 posto u osoba koje su smanjile broj dnevno popušenih cigareta za pet komada.
Interaktivna, strukturirana tjelesna aktivnost snižava krvni tlak i snižava razinu ranih markera ateroskleroze u pretile pretpubertetne djece.
Hipertenzija i početni znakovi ateroskleroze u pretile se djece razvijaju prije puberteta. Nova su istraživanja pokazala kako redovita tjelesna aktivnost u takve djece značajno snižava sistolički krvni tlak te smanjuje tvrdoću arterija nakon tri mjeseca, a također i stabilizira debljinu srednjeg dijela stijenke arterija nakon šest mjeseci. Ove su promjene bile neovisne o tjelesnoj težini ili gubitku masnog tkiva, a pokazale su se učinkovitijima u djece s visokim krvnim tlakom, ukazujući na direktan utjecaj tjelesne aktivnosti na krvni tlak.
Istraživanjem je obuhvaćeno 44-ero pretpubertetske djece dobi 611 godina s indeksom tjelesne mase preko 97 centile. Tjelesna je aktivnost bila nadzirana i prilagođena djeci na način da su ju djeca rado izvršavala (plivanje i igre s loptom). Svaki interval od 60 minuta sastojao se od 30 minuta aerobnih vježbi, pri kojima je puls bio između 55 i 65 posto maksimalne individualne vrijednosti, nakon čega je slijedilo 20 minuta vježbi snage te 10 minuta istezanja i odmaranja.
Gubitak tjelesne težine uzrokovan promjenama u prehrani u pretilih pacijenata dovodi do ranih korisnih promjena u strukturi i funkciji srca i krvnih žila.
U ovom je istraživanju 60 pretilih muškaraca i žena (BMI oko 37) izgubilo 10 kg, što je dovelo do ranog poboljšanja u četiri važna klinička faktora povezana s negativnim kardiovaskularnim ishodima uključujući smanjenje debljine srčanog mišića i stijenke krvnih žila te poboljšanje dijastoličke i sistoličke funkcije lijeve klijetke.
Iako je najveći iznos izgubljene tjelesne težine dosegnuo svoj vrhunac nakon šest mjeseci, najveća korist u kardiovaskularnim promjenama zaostajala je tri do dvanaest mjeseci za sve izmjerene varijable.
Prema autorima, ovo otkriće upozorava na moguće propuste u istraživanjima koja su pratila ispitanike u vremenu kraćem od godine dana.
Intenzivnija terapija lijekovima za snižavanje kolesterola bolja je od standardne terapije statinima u prevenciji kardiovaskularnih bolesti u nekih pacijenata: ne samo da sprječava prvi, nego i drugi i treći srčani udar.
Analizirani su podaci od preko 14 000 pacijenata iz dvije velike randomizirane studije (PROVE-IT i IDEAL). Otkrivena je veća učinkovitost intenzivnijeg oblika terapije statinima od standardnog ili umjerenog oblika na način da je prvotni oblik primjene, nakon prvog srčanog udara, sprječavao dodatne aterosklerotične promjene kao i buduće srčane udare. U grupi s intenzivnom terapijom statinima, korišten je atorvastatin od 80 mg, dok je u grupi “umjereno intezivnih” korišten pravastatin od 40 mg. U prvoj je skupini, u odnosu na drugu, otkriveno 19 postotno smanjenje pojave kardiovaskularnih incidenata. Nadalje, analiza pacijenata koji su dnevno uzimali 80 mg atorvastatina pokazala je kako se rizik za prvu pojavu kardiovaskularnog incidenta smanjio za 17 posto, rizik za pojavu drugog za 24 posto, trećeg za 19 posto, četvrtog za 24 posto, a petog za 28 posto.
Branimir Gnjatović
