Koža je najveći organ u našem tijelu koji obavlja brojne funkcije. Služi kao prva linija obrane od mikroorganizama, regulira ravnotežu tjelesnih tekućina i temperaturu organizma, a pomoću nje ostvarujemo i osjet dodira.
Uz genetsku predispoziciju glavni rizični čimbenik za nastanak zloćudnih kožnih tumora je dugotrajna izloženost suncu te se sukladno tome takvi tumori najčešće pojavljuju na regijama tijela izloženim suncu (lice, vrat i šake) iako mogu nastati na bilo kojem dijelu kože.
Ukoliko se liječe u najranijem stadiju, svi kožni tumori, ukljućujući i melanom, imaju iznimno dobru prognozu
Tri tipa zloćudnih tumora kože
Tri su najčešća tipa zloćudnih tumora kože:
- bazoculularni karcinom (bazaliom),
- planocelularni karcinom
- melanom
Bazocelularni karcinom
Ovo je najučestaliji tumor u ljudskom tijelu koji ima najbolju prognozu. Uglavnom se javlja iza pedesete godine života iako se može pojaviti i u mlađoj dobi. U ranom stadiju se prezentira kao crvenkasta mrlja ili izraslina na koži prožeta žilicama ili pak kao plitka ranica na koži koja ne cijeli te krvari čak i na manju traumu. Ova vrsta tumora raste vrlo sporo i nema mogućnost metastaziranja u okolne limfne čvorove ili udaljene organe, međutim ukoliko se ne liječi kroz duži vremenski period može prodrijeti u dublja tkiva, mišiće ili čak kosti.
Postoji više jednakovrijednih načina liječenja bazalioma, a odluka o najboljem načinu se donosi individualno u razgovoru s liječnikom. U obzir dolazi kirurška ekscizija, krioterapija (smrzavanje tekućim dušikom), liječenje zračenjem ili kremama s kemoterapijskim djelovanjem. Nakon liječenja nužne su redovite kontrole jer se ponekad bazaliom može ponovno pojaviti na istom ili nekom drugom mjestu na koži.
Planocelularni karcinom
Ovaj karcinom kože je drugi po učestalosti. U najranijem stadiju sliči bazaliomu, a u nešto uznapredovalom stadiju obično izgleda kao uzdignuće na koži prekriveno krastom. Ima lošiju prognozu jer može metastazirati u okolne limfne čvorove i udaljene organe. Prvi izbor liječenja je kirurška ekscizija, a kada je to potrebno odstranjuju se i okolni limfni čvorovi.
Melanom
Melanom je tumor koji nastaje od melanocita, stanica koje proizvode kožni pigment. Može nastati iz već postojećeg madeža ili de novo (na mjestima na koži gdje nema madeža). Sumnju da se radi o melanomu pobuđuju madeži koji su asimetrični, nejasno ograničeni, tamno i nejednoliko pigmentirani, krvare ili brzo rastu. Od tri najčešća kožna tumora melanom najranije metastazira i ima najlošiju prognozu. Liječenje melanoma je kirurško, često u više aktova. Prvom operacijom se odstrani sumnjivi madež kako bi se patološkom analizom potvrdila dijagnoza. Ovisno o debljini melanoma u drugom navratu se proširi rub ekscizije i ponekad odstrani prvi limfni čvor, tzv. limfni čvor stražar. Ako patološka analiza pokaže da u prvom limfnom čvoru postoje mikroskopske metastaze slijedi i treća operacija kojom se odstranjuju svi okolni limfni čvorovi.
Kada se s liječenjem započne u uznapredovalom stadiju to obično rezultira opsežnim kirurškim zahvatom, a nerijetko se u plan liječenja treba uključiti i druge modalitete (zračenje i/ili kemoterapiju). Unatoč tome prognoza je tada lošija, a može rezultirati i smrtnim ishodom (što se posebno odnosi za melanom).
Cilj je stoga otkrivanje kožnih tumora u ranom stadiju i prevencija njihova nastanka. U mjere ranog otkrivanja ubrajamo samopregled i periodičke dermatološke kontrole, dok pod mjerema prevencije podrazumijevamo zaštitu od sunca i izbjegavanje solarija.
Rak grla (karcinom larinksa) – prevencija, simptomi i liječenje
