Visokofrekventni ultrazvuk s elastografom može pomoći u razlikovanju kanceroznih i benignih stanja kože, kažu rezultati studije prezentirane na godišnjem sastanku Radiološkog društva Sjeverne Amerike (RSNA).
“Visoko frekventni ultrazvuk s elastografijom ima mogućnost
poboljšati uspješnost dijagnoze karcinoma kože“, kaže vodeći autor dr. Eliot L.
Siegel, potpredsjednik odjela za radiologiju medicinskog fakulteta sveučilišta u
Marylandu (UMSM) u Baltimoreu. “Ultrazvuk je uspješno označio rubove lezija i
mogao je pružiti mjerljivu razliku između raznih oblika benignih i malignih
lezija“, dodaje Eliot.
Prema
Američkom društvu za karcinome, u SAD-u se godišnje dijagnosticira više od
milijun slučajeva karcinoma kože. Melanom, najozbiljniji oblik karcinoma kože,
čini oko 68 720 slučajeva karcinoma kože u toj zemlji, a uzrokom je 11 590
smrtnih slučajeva u 2009., usprkos visokom postotku uspješnih izliječenja u
slučaju ranog otkrivanja.
Dijagnozu sumnjivih lezija kože obično provode dermatolozi te vrše
biopsiju temeljem površinskog izgleda i karakteristika lezije. Nažalost, čak i
iskusnim dermatolozima, benigne i maligne lezije često na fizikalnom pregledu
izgledaju slično, a neke maligne lezije mogu izgledati benigno, pogotovo u
početnom stadiju. Nije neuobičajeno da pacijenti imaju jednu ili više
zabrinjavajućih lezija.
“Dermatolozi imaju tendenciju provesti biopsiju svake lezije koja
im se učini vizualno sumnjivom“, kaže koautor studije, dr. Bahar Dasgeb s dermatološkog
odjela sveučilišta Wayne State u Detroitu i dermatopatološkog laboratorija
Pinkus u Monroeu u Michiganu. “Posljedično, mnoge benigne lezije nepotrebno se
bioptiraju s namjerom izbjegavanja rizika za propust smrtonosnog
melanoma“, zaključuje Dasgeb.
Elastografija se pokazala kao metoda za razlikovanje benignih i
malignih lezija, i to ne prema njihovu vizualnom izgledu, već mjereći njihovu
elastičnost i tvrdoću. Obzirom da su
maligna oboljenja tvrđa od benignih, elastografija (u kombinaciji s
visokofrekventnim ultrazvukom kože) ima mogućnost poboljšati točnost
tradicionalne kliničke dijagnoze karcinoma kože te, u nekim slučajevima,
eliminirati nepotrebne biopsije benignih lezija kože. Procedura je neinvazivna,
prikladna i jeftina.
Za
potrebe studije, istraživači su koristili ultra-visoko-frekventni ultrazvuk
kojim su snimili četrdeset pacijenata s raznim oblicima kožnih lezija, malignih
i benignih. Maligni su tumori uključivali karcinome pločastih stanica, bazalnih
stanica i melanome. Benigne su lezije uključivale dermatofibrome, nekancerozne
izrasline vezivnog tkiva i lipome, benigne tumore građene od masnog
tkiva.
Istraživači su izračunali omjer elastičnosti između normalne kože i
pridružene lezije kože, a koristili su laboratorijsku dijagnostiku kako bi
potvrdili dijagnozu. Cistične lezije, koje nisu maligne, pokazale su visoku
razinu elastičnosti, dok su maligne lezije bile značajno manje elastične. Omjer
elasticiteta normalne kože naprema raznim lezijama kože bio je između 0,04 do
0,3 za cistične lezije pa sve do iznad 10,0 za maligne lezije.
Također, visokofrekventni ultrazvuk s elastografijom u mogućnosti
je precizirati dubinu lezije ispod površine, što može pomoći liječnicima
prilikom obrade.
“Vizualizirani dio kožne lezije može biti i samo vrh sante leda, a
većina dermatologa na slijepo obrađuje dijelove lezije koji se nalaze ispod
površine.“, izjavio je dr. Siegel. “Visokofrekventni ultrazvuk pruža gotovo
mikroskopsku rezoluciju i omogućava nam uvid u veličinu, oblik i proširenost
lezije prije same biopsije“, zaključuje Siegel.
Branimir Gnjatović
